[{“img”:”\/img\/vijesti\/2025\/12\/abfede07dd8a505160b4e87bcec26ec0-720x480_1.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2025\/12\/abfede07dd8a505160b4e87bcec26ec0-720x480_1.jpg”,”caption”:”Ilustracija”,”bg”:”f2e2d8″}]
Treptanje se doima kao automatska radnja, ali novo istraživanje sugerira da ono odražava i da mozak intenzivnije obrađuje zvuk.
Tokom dvaju eksperimenata praćen je broj treptaja kod 49 sudionika dok su slušali rečenice koje su im čitane naglas. Znanstvenici su mijenjali dvije ključne varijable, osvjetljenje prostora i razinu pozadinske buke.
Učestalost treptanja značajno se smanjivala tokom izgovaranja rečenica u odnosu na razdoblja prije i poslije uvođenja pozadinske buke. Kada je pozadinska buka bila jača, broj treptaja je pao. Promjene u uvjetima osvjetljenja nisu pokazale značajan učinak, što upućuje na to da je glavni faktor kognitivni napor razumijevanja govora, a ne vizualni.
-Željeli smo znati utječe li treptanje na okolišni faktor i kako je povezano s izvršnim funkcijama. Na primjer, postoji li strateško tempiranje nečijeg treptaja kako ne bi propustio ono što se govori?, kaže Penelope Coupal, istraživačica psihologije s kanadskog Univerziteta Concordia u Montrealu i jedna od autorica studije koja je objavljena u stručnom časopisu Trends in Hearing.
-Ne trepćemo nasumično. Zapravo, sustavno trepćemo rjeđe kada se prezentira upečatljiva informacija, ističe Coupal u članku objavljenom na stranicama Univerziteta Concordia.
-Naše istraživanje sugerira da je treptanje povezano s gubitkom informacija, i vizualnih i auditivnih. Vjerovatno zato trepćemo rjeđe kada dolazi važna informacija, kaže Mickael Deroche, istraživač psihologije i inženjer akustike sa Univerzitetu Concordia.
-Moguće je da sličan regulatorni mehanizam djeluje i u auditivnom sistemu, pri čemu se načela uočena u vizualnom sistemu primjenjuju kako bi se optimiziralo tempiranje treptaja i smanjili prekidi u pažnji na zvuk, pišu autori studije.
-Da bismo dobili pouzdane rezultate, moramo mapirati tačno vrijeme i obrasce gubitka vizualnih i auditivnih informacija tokom treptaja. To je logičan sljedeći korak, smatra Deroche.
Znanstvenici stoga na kraju naglašavaju da će za potvrdu tih poveznica trebati znatno više podataka i dodatna istraživanja.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
