Wednesday, February 18, 2026
spot_imgspot_img

Top 5 This Week

spot_img

Related Posts

Sutkinja Melika Malićbegović dobila 12 mjeseci zatvora zbog saobraćajne nesreće

Kantonalni sud u Zenici osudio je Mirelu Malićbegović, sutkinju Općinskog suda u Žepču pravosnažnom presudom na godinu dana zatvora, potvrđeno je ZenicaBlogu u ovom sudu.

Krivična djela i izrečena kazna
Presuda donesena početkom ovog mjeseca okončala je krivični postupak u ovom predmetu odlučujući po žalbama na prvostepenu presudu Općinskog suda u Zenici. Drugostepeni sud je tako potvrdio krivicu Mirele Malićbegović za saobraćajnu nesreću u kojoj je jedna osoba teško povrijeđena. Sud je djelimično preinačio i smanjio prvostepenu kaznu (18 mjeseci zatvora) samo u dijelu koji se odnosi na kaznu zatvora, dok su opis događaja, odgovornost i pravna kvalifikacija djela ostali nepromijenjeni.

Mirela Malićbegović oglašena je krivom za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 1. u vezi sa članom 332. stav 1. Krivičnog zakona FBiH, te za krivično djelo neukazivanja pomoći ozlijeđenoj osobi u saobraćajnoj nezgodi iz člana 337. stav 1. KZ FBiH. Za prvo djelo utvrđena joj je kazna zatvora u trajanju od devet mjeseci, a za drugo kazna od četiri mjeseca zatvora. Primjenom odredbi člana 54. stav 1. i 2. tačka b) KZ FBiH, Kantonalni sud u Zenici izrekao je jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. U preostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmijenjena, što znači da je potvrđena činjenična osnova presude i pravna ocjena djela.

Potvrđeni nalazi iz optužnice i prvostepene presude

Prvostepenom presudom, na koju se sada poziva i pravosnažna odluka kantonalnog suda, opisani su ključni elementi saobraćajne nesreće: način vožnje, kršenje saobraćajnih propisa, posljedice po oštećenu osobu i ponašanje optužene nakon nezgode. Drugostepeni sud nije mijenjao ove navode, čime su elementi iz optužnice i prvostepene presude faktički potvrđeni. Ostaje na snazi i činjenica da optužena nakon saobraćajne nezgode nije pružila pomoć povrijeđenoj osobi, što je posebno kvalifikovano kao krivično djelo neukazivanja pomoći. Time je dodatno naglašena odgovornost vozača u situacijama s teškim posljedicama u saobraćaju.
Time je ovaj predmet, koji je od početka pratio Zenicablog, od faze optužnice i prvostepene presude do pravosnažne odluke, dobio svoj sudski epilog. Presuda sutkinji za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i neukazivanje pomoći povrijeđenoj osobi ostaje zabilježena kao jedan od značajnih slučajeva u pravosuđu Zeničko–dobojskog kantona i cijele BiH.

Općinski sud u Zenici nakon što mu je predmet dodijeljen jer je optužena živjela i radila na relaciji Zavidovići – Žepče, čime se po svaku cijenu htjela izbjeći i mogućnost pristrasnosti, osudio je, nepravosnažnom prvostepenom presudom, na godinu i po zatvora (18 mjeseci). Prema informaciji koja je Zenicablogu potvrđena u zeničkom sudu, optužena je kratko bila uhapšena i pritvorena, 22.09.2023. od 18.39 do 23.09. u 02.00. Dodatno, prvostepenom presudom optuženoj je izrečena mjera sigurnosti zabrane upravljanja vozilom “B” kategorije” u trajanju od 1 (jedne) godine. Proces protiv optužene sutkinje Malićbegović je vodilo “delegirano” tužilaštvo Srednjebosanskog kantona. Optužena je prilikom izjašnjenja negirala krivnju, tvrdeći da se ona nije nalazila za upravljačem automobila koji je počinio nesreću.

Izvodi iz optužnice

 

Na stranici Tužilaštva SBK je ranije objavljena anonimizirana optužnica, podignuta 7. maja 2024. godine. Prema poznatim podacima, Malićbegovićeva je, usred Zavidovića, gdje i nastanjena, 22. septembra 2023. godine oko 17,20 sati na raskrsnici ulica Alije Izetbegovića i Safvet bega Bašagića, kao učesnik u saobraćaju na putevima ne pridržavajući se saobraćajnih propisa ugrozila javni promet da je dovela u opasnost život i zdravlje ljudi.

 

– Nakon što se dovela u alkoholizirano stanje, sa koncentracijom alkohola u krvi od 1.73 ‰, uključila se u javni saobraćaj upravljajući p.m.v. marke „Peugeot“, krećući se ulicom Alije Izetbegovića, u pravcu raskrsnice sa ulicom Safvet bega Bašagića, iako je znala da je zabranjeno upravljati vozilom u javnom saobraćaju pod utjecajem alkohola i znajući da se približava raskrsnici ulica, nije vozila s povećanom opreznošću i takvom brzinom da se može zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju pravo prvenstva, svjesna da je pod utjecajem alkohola i da takvom vožnjom može izazvati opasnost za učesnike u saobraćaju, na šta je pristala, uslijed kojih propusta je vozeći brzinom od 30 km/h, započela radnju skretanja u lijevo u ulicu Safvet bega Bašagića, a da pritom nije propustila motocikl marke “Aprilia“, kojim je upravljao malodobni T. DŽ., dok se kao suvozač na motociklu nalazio malodobni G.A., a koji motocikl se kretao iz suprotnog smjera ulicom Alije Izetbegovića i zadržavao pravac svog kretanja kroz raskrsnicu, navodi se u optužnici i nastavlja –

 

– Nije vozilo zaustavila, nego nastavila kretanje, uslijed čega je ostvarila kontakt prednjom lijevom stranom svog vozila sa motociklom, pri čemu dolazi do pada motocikla na asfaltnu podlogu zajedno sa vozačem i suvozačem motocikla, posljedicom čega je oštećeni mldb T.Dž. zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma stiloidnog (trnastog) nastavka lokalne kosti lijevo, prijeloma žbice lijevo, oguljotina kože u predjelu nadlaktice i lakta lijevo, te oguljotina kože u predjelu regije kuka, koljena i skočnog zgloba lijevo, a mldb G.A. zadobio lake tjelesne ozljede u vidu oguljotina kože u predjelu četvrtog i petog prsta lijeve šake dakle, kao učesnik u saobraćaju na putevima ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, ugrozila javni saobraćaj da je dovela u opasnost živote ljudi, pa je zbog toga prouzrokovala teške tjelesne ozljede jedne i lake tjelesne ozljede druge osobe.

 

U drugoj tački optužnice, postupajuće tužilaštvo navelo je da je Malićbegovićeva, odmah nakon saobraćajne nezgode koju je prouzrokovala, na kratko se zaustavila vozilom u raskrsnici, nakon čega je nastavila vožnju, udaljivši se sa lica mjesta, te ostavivši bez pomoći lica čije je povrede prouzrokovala, iako je bila svjesna da su oštećeni bili oboreni na asfalt zajedno sa motociklom, te da udaljavanjem sa lica mjesta saobraćajne nezgode koju je prouzrokovala, ostavlja bez pomoći lica čije je povrede prouzrokovala, što je i htjela dakle, “kao vozač prijevoznog sredstva ostavila bez pomoći lica čije je povrede prouzrokovala skrivivši saobraćajnu nezgodu.

Trajno bez mogućnosti pravosudne funkcije

Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine je 25.01.2024. godine podnio zahtjev za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti Mirele Malićbegović, sutkinje Općinskog suda u Žepču. Odlukom Prvostepene disciplinske komisije od 29.01.2024. godine, Mirela Malićbegović je udaljena od vršenja dužnosti sudije Općinskog suda u Žepču, dok se odlukom Prvostepene disciplinske komisije od 06.06.2024. godine, produžava udaljenje od vršenja dužnosti do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, stajalo je u ranijem odgovoru iz Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH našem portalu.

 

Zakon o VSTV-u BiH (‘Službeni glasnik BiH’ br. 25/04, 93/05, 48/07, 63/23, 9/24 i 50/24“) izričito veže prestanak mandata za pravosnažnu osudu za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora: Član 17 tačka (1) potvrđuje da VSTV imenuje sve sudije (uključujući općinske, kantonalne i Vrhovni sud FBiH), pa i odlučuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti i razrješenju. ​Članom 6 stav (1) tačka (f) koji propisuje da mandat člana VSTV-a automatski prestaje „kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora, te u tom slučaju mandat automatski prestaje pravosnažnošću osuđujuće presude“. Za sudije i tužioce, Zakon u dijelu o disciplinskoj odgovornosti i prestanku funkcije predviđa da se razrješenje izriče kada postoji pravosnažna osuda za krivično djelo koje nosi kaznu zatvora (nije bitno da li je 6, 12 ili više mjeseci – kriterij je „djelo za koje je propisana kazna zatvora“).

 

Na kraju, Malićbegović može i vjerovatno će iskoristii mogućnost otkupa kazne, jer zakon u FBIH omogućava da se sa 150 KM po danu “otkupi sloboda” i ne izdržava zatvorska kazna do 12 mjeseci u fizičkom obliku. No, ona ostaje upisana, kao i sve njene druge posljedice, uključujući zabranu obavljanja pravosudnih dužnosti i privremena zabrana upravljanja motornim vozilom.

Preuzeto sa: crna-hronika.info

Popular Articles