Stopama Dragana Čovića – tri člana HDZ-a u mogućem sukobu interesa

Robert Vidović, pravnik iz Ljubuškog, mogao bi biti u sukobu interesa jer na državnom nivou uporedo obavlja funkciju generalnog sekretara Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) i člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija.

Prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, nosilac javne funkcije može obavljati samo jednu javnu funkciju, sem ako nije zakonom ili propisom drugačije propisano.

U potencijalnom sukobu interesa su i Vidovićeve kolege: Davor Bošnjak, savjetnik šef Kabineta ministrice civilnih poslova BiH Dubravke Bošnjak, i Marija Ćosić, savjetnica šefica Kabineta Marinka Čavare u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Davor Bošnjak je istovremeno i član Nadzornog odbora preduzeća „Operator – Terminali Federacije“ od aprila 2023, a Marija Ćosić vijećnica u Općinskom vijeću Busovače nakon izbora u oktobru 2024. godine.

“U ovim slučajevima proizašle su početne sumnje da postoji vjerovatnoća u sukob interesa i pokrenuti su postupci“, rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) Dženan Šečerbajtarević iz Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH.

Troje prijavljenih bi tako mogli krenuti stopama svog stranačkog šefa Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH koji je prije četiri godine kažnjen smanjenjem plaće za 10 posto jer je bio u sukobu interesa.

Dvije fotelje za HDZ-ove kadrove

Vidović je od 2018. na poziciji generalnog sekretara Vijeća ministara BiH, a te godine je prvi put imenovan u Upravni odbor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH.

Novinari CIN-a su se još u maju 2025. godine obraćali Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa, tražeći odgovor da li su spojive dvije Vidovićeve funkcije. Šest mjeseci poslije su odgovorili da su pokrenuli postupak utvrđivanja sukoba interesa.

Prijavu protiv Vidovića i Ćosić uputio je i Transparency International BiH (TIBiH) u augustu iste godine.

„Zakon je jasan i naši pravnici su stava da su ovo prilično jednostavni predmeti za rješavanje i očekuju pozitivne odluke, odnosno odluke da će se utvrditi sukob interesa“, rekao je Damjan Ožegović iz TIBiH.

Borjana Krišto (HDZBiH), predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, organizovala je 18. decembra tradicionalni božićni prijem u zgradi Parlamentarne skupštine BiH. To je bila prilika za novinare CIN-a da razgovaraju sa Bošnjak i Ćosić jer iz njihovih kabineta nisu uzvraćali na upit i pozive novinara.

Kako je novinarima bilo ograničeno kretanje na prijemu, a organizatori nisu dozvolili postavljanje pitanja, novinari su uspjeli uzeti samo izjavu od Bošnjaka: „Nije ni mjesto, ni vrijeme“.

Iz Vidovićevog kabineta su ranije novinarima CIN-a kratko odgovorili da će generalni sekretar postupati u skladu sa bh. zakonima i omogućiti Komisiji sve što bude tražila.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa formirana je u oktobru 2024. godine, a prve odluke o pokretanju postupaka donijeli su početkom decembra 2025. Da bi bio proglašen sukob interesa, potrebno je imati pet od ukupno sedam glasova članova Komisije.

Ožegović smatra da su ovi postupci dobar test da se vidi kako će Komisija funkcionisati kada su prijavljene politički povezane osobe, budući da su ovi slučajevi jednostavni.

Naime, CIN je ranije pisao kako je Čović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH bio u potencijalnom sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim rukovodi, primalo budžetski novac 2017. godine.

Međutim, nakon što je na dnevni red stavljen ovaj predmet, Komisija u dva navrata nije mogla zasjedati zbog nedostatka kvoruma. Prvi put odsutni su bili hrvatski članovi Komisije, Čovićeve kolege iz HDZBiH Bariša Čolak i Borjana Krišto. Drugi put sjednica, također, nije održana, ali zbog odsustva srpskih članova Komisije. Komisija je kaznila Čovića tek u martu 2021. godine.

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH je na snazi od 2024. godine i njim je predviđeno da članovi budu birani iz institucija, a ne kao što je to ranije bio slučaj iz parlamentarnih klupa.

Vidović, Ćosić i Bošnjak će imati priliku da se izjasne pred Komisijom nakon čega će se, ukoliko za to bude potrebe, izvršiti dodatne provjere.

„Moje je mišljenje da to, u principu, bude za dva-tri mjeseca, da ne bi trebalo duže da traje“, rekao je Šečerbajtarević za CIN.