Što je ‘švedski primjer’ i može li on biti putokaz u borbi protiv pušenja i za druge zemlje?

Dok se europske zemlje, među kojima i Hrvatska, suočavaju s milijunima pušača i visokim stopama bolesti povezanih s pušenjem, Švedska se često ističe kao primjer zemlje koja je uspjela gotovo dosegnuti status društva bez dima. Prema dostupnim podacima, stopa pušenja u toj zemlji pala je na oko 5,4 posto, što je najniža razina u Europskoj uniji i vrlo blizu granice od pet posto koju Svjetska zdravstvena organizacija smatra pragom za društvo “bez dima”. Usporedbe radi, u Hrvatskoj puši gotovo 40 posto odraslih te smo na trećem mjestu u EU prema broju pušača.

Na konferenciji Technovation održanoj u Stockholmu, znanstvenici, regulatori, stručnjaci za javno zdravstvo i predstavnici industrije raspravljali su o takozvanom “švedskom iskustvu” i mogućnostima njegove primjene u drugim državama. A to je i smjer koji su istaknuli iz Philip Morrisa. Tommaso Di Giovanni, potpredsjednik za komunikacije, istaknuo je kako se „pokušavaju usmjeriti prema svijetu u kojem su cigarete u muzeju“.

Što je zapravo švedski primjer?

Za razliku od većine europskih zemalja, Švedska nije svoju strategiju temeljila isključivo na zabranama i restrikcijama. Uz tradicionalne mjere kontrole duhana, tamo su razvili pristup koji se temelji na smanjenju štete (harm reduction), odnosno poticanju odraslih pušača koji ne prestaju pušiti da prijeđu na alternative koje ne uključuju sagorijevanje duhana.

Prema podacima predstavljenima na konferenciji u Stockholmu, upravo kombinacija regulacije, dostupnosti alternativnih proizvoda, edukacije potrošača i tehnoloških inovacija smatra se jednim od razloga zbog kojih je Švedska danas europski lider u smanjenju pušenja. Najčešće korišteni proizvodi u toj tranziciji su snus, nikotinske vrećice te drugi bezdimni proizvodi. U više navrata tijekom konferencije Švedska je opisana kao svojevrsni “živi laboratorij” za promatranje učinaka takvog pristupa. Sve je počelo još 1970-ih, prisjetio se profesor Karl Fagerström, jedan od prvih znanstvenika koji se posvetio odvikavanju od pušenja. Njegov interes potaknuli su pacijenti, ovisnici o drogama, od kojih je čak 90 posto pušilo.

​- Mnogi od njih su mi rekli da bi se htjeli odreći i cigareta, ali da im je to jednako teško kao i ostaviti se ilegalnih droga. Znao sam da u tome mora biti istine – ispričao je Fagerström. S druge strane Atlantika za Švedsku se zainteresirao i profesor Brad Rodu. Njegovo istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Nature, pokazalo je velike razlike u riziku.

​- Prosječni pušač izgubio je oko osam godina života zbog bolesti povezanih s pušenjem. Nasuprot tome, korisnik bezdimnog duhana izgubio je u prosjeku ekvivalent od 15 dana – objasnio je. Ta ogromna razlika potaknula ga je da počne preporučivati bezdimni duhan kao alternativu te ga je zaintrigirala i Švedska. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije još od 1950-ih pokazivali su da švedski muškarci imaju jednu od najnižih stopa raka pluća u Europi, dok su žene bile znatno više na ljestvici. Odlučio je doći u Švedsku i istražiti zašto. Tamo je otkrio da je snus toliko duboko ukorijenjen u kulturu da ni sami Šveđani, pa čak ni liječnici, nisu bili svjesni koliko je njegova popularnost utjecala na smanjenje stope pušenja.

Problem nije nikotin, nego dim

Više puta istaknuto je tijekom konferencije kako najveći zdravstveni rizik kod pušenja proizlazi iz procesa sagorijevanja duhana. Tijekom izgaranja nastaje više od stotinu štetnih ili potencijalno štetnih kemijskih spojeva koji se povezuju s bolestima uzrokovanima pušenjem. Upravo zato dio stručnjaka smatra da proizvodi koji ne uključuju sagorijevanje mogu predstavljati manje štetnu alternativu za odrasle pušače koji inače ne bi prestali pušiti. Istodobno se naglašava da takvi proizvodi nisu bez rizika te da nikotin izaziva ovisnost. Ista tema bila je jedna od središnjih točaka rasprave na konferenciji Technovation, gdje je više govornika istaknulo da bi regulacija trebala uzimati u obzir razlike između zapaljivih cigareta i proizvoda koji ne stvaraju dim.

Rezultati koji privlače pozornost Europe

Brojke koje dolaze iz Švedske često se navode kao argument u korist takvog pristupa. Prema dostupnim podacima, zemlja ima gotovo 40 posto nižu stopu smrtnosti povezane s duhanom u odnosu na prosjek Europske unije. Švedski muškarci pritom bilježe najniže stope bolesti povezanih s pušenjem među državama članicama EU.

Izvještaj također navodi da je incidencija raka u Švedskoj 41 posto niža nego u ostatku Europe, dok je ukupna smrtnost od raka manja za 38 posto.

Sudionici konferencije u Stockholmu upravo su te podatke koristili kao primjer mogućih javnozdravstvenih koristi koje mogu proizaći iz smanjenja broja pušača. 

Inovacije i promjena pristupa

Istaknuto je kako zemlje koje dopuštaju pristup bezdimnim alternativama u pravilu bilježe veći pad pušenja od država koje ih zabranjuju. Kao primjeri navode se Švedska, Japan i Novi Zeland, gdje je u posljednjem desetljeću zabilježen značajan pad prevalencije pušenja.

Slične poruke čule su se i na Technovationu, gdje je naglašena važnost znanstvenih istraživanja, tehnološkog razvoja i regulatornih politika koje prate inovacije. Bivši Trumpov ministar zdravstva Tom Price istaknuo je da dezinformacije o nikotinu i dalje otežavaju napore za smanje šteta od duhana diljem svijeta. 

– Postoji toliko dezinformacija i to je ogroman izazov s kojim se suočavamo – rekao je tijekom rasprave o javnom zdravstvu. Price je rekao i da bi zdravstveni djelatnici i regulatori trebali jasnije komunicirati o znanstvenim dokazima koji se odnose na proizvode smanjenog rizika. 

– Njihova je odgovornost prepoznati da postoje znanstveni dokazi koji podupiru ovo kretanje niz taj kontinuum rizika – rekao je.
Nekoliko govornika kritiziralo je opće zabrane ili stroga ograničenja za alternativne proizvode bez dima u dijelovima EU-a, Kanadi ili Australiji, tvrdeći i da takav pristup riskira poticanje ilegalne trgovine te ograničava pristup pušačima koji traže alternative.
Sudionici su upozorili da pretjerano restriktivni pristupi mogu usporiti prihvaćanje novih rješenja među odraslim pušačima, dok istodobno ostaje potreba za snažnom zaštitom maloljetnika i sprječavanjem početka konzumacije nikotinskih proizvoda.

Može li se švedski model preslikati?

Odgovor na to pitanje nije jednostavan. Svaka država ima vlastite navike, regulatorni okvir i kulturološke specifičnosti. Međutim, švedski primjer pokazuje da je moguće značajno smanjiti broj pušača u relativno kratkom razdoblju.
Ono oko čega postoji najširi konsenzus jest da je najbolja opcija potpuno prestati koristiti duhan i nikotin. No činjenica da velik broj pušača ne uspijeva prestati otvara prostor za raspravu o dodatnim alatima koji bi mogli pomoći u smanjenju štete povezane s pušenjem.

Zbog toga se Švedska danas sve češće promatra kao primjer iz kojeg druge zemlje mogu izvući pouke. Ne nužno kao model koji se može doslovno kopirati, nego kao dokaz da kombinacija tradicionalnih mjera kontrole pušenja, inovacija i pristupa usmjerenog na smanjenje štete može dovesti do značajnog pada broja pušača i boljih javnozdravstvenih ishoda.