Njemačka ekonomija, nekada simbol sigurnosti, suočava se sa strukturnim prekidom koji bi mogao trajno promijeniti ekonomsku sliku Starog kontinenta
Nekadašnji simbol stabilnosti i pokretač evropske ekonomije, Njemačka, ulazi u period dubokog, sistemskog pesimizma. Stagnacija je postala nova realnost, a strukturalni lomovi prijete da trajno promijene ekonomsku sliku Starog kontinenta. Dok ostatak svijeta s nadom gleda u budućnost, iz Berlina stižu vijesti koje su upalile crveni alarm širom Evrope, a posljedice se već osjećaju na Balkanu.
Posljednji podaci pokazuju da 25 posto njemačkih kompanija očekuje pogoršanje poslovanja ove godine.
Ekonomisti upozoravaju na tri ključna faktora koji guše njemačku ekonomiju: energetski šok, birokratska omča i egzodus kapitala i talenata.
Energetski šok
Pokazalo se da je ovisnost o jeftinim ruskim fosilnim gorivima Ahilova peta njemačke industrije. Nakon početka rata u Ukrajini, energetski šok je uzdrmao temelje na kojima je počivala njena konkurentnost. Iako su veleprodajne cijene energije pale sa rekordnih nivoa, cijene industrijske struje u Njemačkoj su i dalje znatno više nego u Sjedinjenim Državama ili Kini. To je dovelo do eksplozije operativnih troškova, smanjenja profitnih marži i ugrozilo opstanak hiljada preduzeća.
Energetski intenzivne industrije, kao što su hemijska, čelična i automobilska, posebno su ranjive. Hemijski gigant BASF već je najavio smanjenje poslovanja u Njemačkoj i preseljenje dijela proizvodnje u Kinu i SAD, navodeći kao ključni razlog nepodnošljivo visoke cijene energenata. Prema studiji jedne konsultantske kuće strategija&hemijska industrija smanjila je proizvodnju za čak 21 posto od 2018. Istraživanje Udruženja njemačkih industrijskih i privrednih komora (DIHK) pokazalo je da gotovo 40 posto industrijskih kompanija razmišlja o smanjenju proizvodnje ili premještanju kapaciteta izvan Njemačke, što je jasan znak da se deindustrijalizacija već događa.
Birokratija koja guši inovacije
Prema studiji instituta ifo, birokratske prepreke koštaju Njemačku 146 milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj proizvodnji. Gotovo 90 posto kompanija navodi značajno povećanje birokratskog opterećenja u posljednjih pet godina, a menadžeri to navode kao najveću prepreku poslovanju. Složeni propisi i dugotrajne procedure smanjuju produktivnost, vezuju resurse i inhibiraju inovacije, što rezultira otkazivanjem planiranih investicija.
– Dvostruko opterećenje ekonomske krize i birokratije masovno koči poduzetničke aktivnosti – kaže on Patrik-Ludwig Hantzsch iz udruženja Creditreform, upozoravajući na najmanji broj novootvorenih kompanija u posljednjih nekoliko decenija. Naime, Njemačka ozbiljno zaostaje u digitalizaciji javne uprave. Dok u nekim zemljama standardna izvozna transakcija traje samo jedan sat, u Njemačkoj je za nju potrebno nevjerovatnih 37 sati birokratske obrade.
Egzodus kapitala i odliv mozgova
Treći problem, koji je možda najopasniji na duge staze, je kombinacija odliva kapitala i akutnog nedostatka kvalificiranih radnika. Strane investicije u Njemačkoj, posebno u ključnu hemijsku industriju, pale su za 90 posto od 2018. Kapital masovno bježi u SAD i Kinu, gdje su troškovi energije niži, a administracija efikasnija. Prošle godine iz zemlje je izneseno čak 64,5 milijardi eura korporativnih direktnih investicija.
Istovremeno, zemlja se suočava sa demografskom krizom. Broj nepopunjenih radnih mjesta za kvalifikovane radnike procjenjuje se na skoro pola miliona, a predviđa se da će porasti na više od 760.000 do 2028. Ovaj manjak bi mogao koštati Njemačku dodatnih 49 milijardi eura izgubljene ekonomske proizvodnje samo ove godine. Najveći deficiti bilježe se u zdravstvu, IT sektoru, građevinarstvu i tehničkim zanimanjima.
Auto industrija na koljenima
Najveći potres dešava se u srcu njemačke industrije – automobilskom sektoru. Divovi kao što su Volkswagen, Mercedes, Bosch, Continental i ZF Friedrichshafen najavili su desetine hiljada otkaza.
Prelazak na električna vozila pokazao se skupljim i sporijim od očekivanog, a konkurencija iz Kine, poput BYD-a, nudi jeftinija i tehnološki naprednija vozila, istiskujući njemačke marke čak i na domaćem tlu. Nedavna nestašica čipova dodatno je razotkrila krhkost lanaca snabdevanja na kojima je izgrađena nemačka dominacija.
Kako se njemačka kriza prelijeva u Hrvatsku?
Za Hrvatsku i regiju ove su vijesti od presudne važnosti. Njemačka je najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, sa bilateralnom trgovinskom razmjenom koja je premašila 8,4 milijarde eura u 2023. Svaki “kašalj” njemačke auto industrije direktno se osjeti u fabrikama autodijelova širom regiona.
Međutim, prilika se otvara iu krizi. Zbog neodrživih cijena energije i visokih troškova rada, njemačke kompanije sve više sele proizvodne linije u regione sa povoljnijim uslovima, uključujući centralnu i istočnu Evropu. Integracija Hrvatske u eurozonu i Šengen dodatno je poboljšala investicijsku klimu. Značajni projekti, poput ulaganja Siemens Energya i Končara u tvornicu transformatora i suradnje Rheinmetalla i DOK-ING-a, pokazuju da Hrvatska može privući investicije visoke tehnologije.
