Kada ih u ishrani nema dovoljno, organizam mora pronaći drugi način da zadovolji svoje potrebe, što može uticati na svakodnevno funkcionisanje.
Mozak i mišići prvenstveno koriste glukozu kao gorivo. Ako je unos ugljenih hidrata nizak, tijelo prelazi na sagorijevanje masti i proteina kako bi nadoknadilo energiju. Iako je takav mehanizam prirodan, kod mnogih ljudi može izazvati osjećaj iscrpljenosti, manjak koncentracije i slabiju fizičku izdržljivost.
Manjak energije i slabije performanse
Osobe koje duže vrijeme unose vrlo male količine ugljenih hidrata često primjećuju pad snage tokom treninga ili ubrzano zamaranje pri svakodnevnim aktivnostima. Razlog je smanjena količina glikogena – zalihe energije pohranjene u mišićima i jetri.
Uticaj na probavu i imunitet
Namirnice koje sadrže složene ugljene hidrate, poput integralnih žitarica, voća i povrća, bogate su vlaknima, vitaminima i mineralima. Njihovo izostavljanje može dovesti do probavnih tegoba, posebno zatvora, ali i do manjka važnih nutrijenata koji podržavaju imunitet.
Promjene raspoloženja
Ugljeni hidrati imaju ulogu i u regulaciji hormona koji utiču na raspoloženje. Kada ih nema dovoljno, kod nekih osoba može se javiti razdražljivost, nervoza ili poteškoće s fokusom.
Promjene u metabolizmu
Kod vrlo niskog unosa ugljenih hidrata organizam počinje proizvoditi ketone kao alternativni izvor energije. To kod pojedinaca može izazvati specifičan zadah i osjećaj suhoće u ustima.
Smanjenje ugljenih hidrata ne znači samo manji broj kalorija, već i promjenu načina na koji tijelo dobija energiju.
Zato je najčešće najbolji izbor uravnotežena ishrana koja uključuje kvalitetne izvore složenih ugljenih hidrata, proteine i zdrave masti, kako bi se održali stabilna energija i dobro opće stanje organizma.


