Nasin rover Curiosity, neumorni istraživač Crvenog planeta, poslao je na Zemlju podatke koji su ponovno uzburkali znanstvenu zajednicu i oživjeli vječno pitanje – je li na Marsu ikada bilo života? U uzorku stijene starom tri i pol milijarde godina, Curiosity je otkrio dosad najraznovrsniji skup organskih molekula, uključujući i spojeve koji nikada prije nisu viđeni na tom planetu. Iako ovo nije konačan dokaz, otkriće potvrđuje da je drevni Mars bio kemijski bogato okruženje s potencijalom za nastanak života.
Sve je počelo još 2020. godine kada je Curiosity izbušio uzorak iz glinom bogate stijene nazvane “Mary Anning 3”, smještene u krateru Gale. Područje, poznato kao Glen Torridon, u davnoj je prošlosti bilo dno jezera, što ga čini idealnim mjestom za očuvanje tragova drevne kemije. Godinama su znanstvenici analizirali prikupljeni prah pomoću minijaturnog laboratorija SAM (Sample Analysis at Mars) koji se nalazi u “trbuhu” rovera. Po prvi put na Marsu korištena je i posebna metoda “mokre kemije”. Uzorak je potopljen u moćnu otopinu (TMAH) koja je uspjela razgraditi veće, složenije molekule na manje dijelove koje su instrumenti mogli lakše identificirati. Upravo je taj postupak otključao riznicu novih informacija.
Pronađeni ‘gradivni blokovi’ života
Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Communications, otkrili su prisutnost čak 21 organskog spoja koji sadrži ugljik. Sedam ih nikada prije nije detektirano na Marsu. Među njima se posebno ističu dušikovi heterocikli, prstenaste molekule koje sadrže dušik i koje se na Zemlji smatraju ključnim prethodnicima za formiranje RNK i DNK, nositelja genetskih informacija.
​- Ta je detekcija prilično dubokoumna jer te strukture mogu biti kemijski prethodnici složenijim molekulama koje sadrže dušik – izjavila je voditeljica istraživanja Amy Williams sa Sveučilišta u Floridi.
Osim njih, pronađen je i metil benzoat, složena molekula koja potvrđuje da je Mars sposoban očuvati “zrelije” organske spojeve. Otkriven je i benzotiofen, spoj sa sumporom koji je čest u meteoritima. Znanstvenici vjeruju da sumpor u takvim molekulama može djelovati kao štit, štiteći organsku tvar od surove radijacije na površini Marsa.
Što ovo otkriće znači za potragu za životom?
Valja naglasiti: ovo nije dokaz postojanja izvanzemaljskog života. Organske molekule mogu nastati i kroz geološke procese ili stići na planet putem meteorita, bez ikakvog sudjelovanja živih organizama. Međutim, ovo je dosad najjači dokaz da je Mars u svojoj prošlosti imao sve potrebne kemijske sastojke za život kakav poznajemo. Ključni zaključak jest da je marsovsko tlo, unatoč milijardama godina izloženosti radijaciji, sposobno sačuvati složene organske molekule. To ulijeva nadu da bi buduće misije, poput one koja će vratiti uzorke na Zemlju, mogle pronaći još uvjerljivije bio-potpise, poput aminokiselina.
​- Ova zbirka organskih molekula ponovno povećava izglede da je Mars u drevnoj prošlosti nudio dom za život – poručio je znanstvenik misije Ashwin Vasavada iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
