DANA 16. ožujka 1926. američki fizičar i pionir raketne tehnike Robert H. Goddard izveo je povijesni eksperiment u gradu Auburn, Massachusetts. Toga je dana uspješno lansirao prvu raketu na svijetu koja je koristila tekuće gorivo – tehnološki proboj koji je kasnije omogućio razvoj modernih svemirskih raketa.
Iako je let trajao samo nekoliko sekundi i dosegnuo visinu od oko 12 metara, taj je događaj označio početak nove ere u istraživanju svemira.
Eksperiment koji je promijenio budućnost raketne tehnologije
Goddardova raketa bila je relativno mala i jednostavna konstrukcija. Kao gorivo koristila je kombinaciju tekućeg kisika i benzina, što je predstavljalo radikalnu inovaciju u odnosu na dotadašnje rakete koje su koristile kruto gorivo, najčešće barut.
Prednost tekućeg goriva bila je u tome što je omogućavalo bolju kontrolu potiska i veću učinkovitost motora. Upravo će se taj princip kasnije koristiti u gotovo svim velikim svemirskim raketama.
Prilikom lansiranja raketa je poletjela s improviziranog postolja na farmi u Auburnu. Let je trajao oko dvije i pol sekunde, a raketa je preletjela približno 56 metara prije nego što je pala u obližnje polje. Iako skroman, eksperiment je dokazao da koncept tekućeg raketnog goriva funkcionira u praksi.
Vizionar koji je često bio ismijavan
Goddard je još početkom 20. stoljeća iznosio ideje o raketama koje bi mogle dosegnuti velike visine, pa čak i putovati u svemir. Godine 1919. objavio je znanstveni rad u kojem je iznio teoriju o raketama sposobnima doći do Mjeseca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U to vrijeme takve su ideje mnogi smatrali fantastičnima. Dio američkih medija otvoreno je ismijavao njegove tvrdnje, tvrdeći da rakete ne mogu funkcionirati u vakuumu svemira. Jedne novine čak su tvrdile da Goddard ne razumije osnovne zakone fizike.
Povijest je pokazala suprotno. Njegovi eksperimenti postavili su temelje za kasniji razvoj raketne tehnologije u SAD-u, Njemačkoj i Sovjetskom Savezu.
Nasljeđe koje je otvorilo put svemirskom dobu
Tijekom života Goddard je razvio više od 200 različitih raketnih prototipova i registrirao preko 200 patenata vezanih uz raketnu tehnologiju. Uveo je i niz ključnih inovacija poput giroskopske stabilizacije, pumpi za gorivo i mlaznica za kontrolu smjera.
Njegov rad postao je posebno važan nakon Drugog svjetskog rata, kada su mnoge njegove ideje primijenjene u razvoju modernih raketnih motora.
Zahvaljujući tim pionirskim istraživanjima, Goddard se danas smatra jednim od utemeljitelja moderne astronautike. Raketa lansirana 1926. godine često se opisuje kao prvi mali korak prema tehnologiji koja će nekoliko desetljeća kasnije omogućiti ljudima da napuste Zemlju i dosegnu Mjesec.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
