Američko-izraelski napad na Iran stvorio je velike probleme zaljevskim zemljama, a da je voda došla do grla može se zaključiti i po nesvakidašnjem potezu predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Mohameda bin Zayeda, koji se osobno bacio u uvjeravanje javnosti da je sve kao i inače.
Šeik je tako 2. marta osobno krenuo u šetnju trgovačkim centrom u Dubaiju i ondje uvjeravao kupce da je sve u redu i da nikakve opasnosti nema.
‘Jeste li sretni?‘, pitao je jednog posjetitelja iz Gane.
‘Da, vrlo sam sretan‘, odgovorio je ovaj.
‘Sve je dobro ovdje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima‘, ponovio je šeik i nekoliko dana kasnije na jednom javnom događanju.
No je li baš tako?
Iranski projektili i dronovi već danima padaju na blistavi grad zbog čega je zatvoren aerodrom, pogođen je čak i simbol grada, velebni hotel Burj Al Arab, a poginulo je i nekoliko ljudi.
Dubai je postao jedan od najvećih i najbogatijih svjetskih financijskih centara zahvaljujući jednostavnoj ideji: unatoč tome što je smješten u vrlo nestabilnom području, stvorio je sliku sigurne oaze netaknute konfliktima i korupcijom.
Uspjeh Dubaija potaknuo je mnoge u regiji da slijede njegov primjer, pa su se i, primjerice, Saudijska Arabija i Katar bacili u slične poduhvate pokušavajući diverzificirati svoju ekonomiju od isključivo trgovanja fosilnim gorivima.
Međutim, rat s Iranom svima im je pomrsio račune i poljuljao uvjerenje da je luksuz koji su stvorili u Perzijskom zaljevu neprobojan, piše The Wall Street Journal.
Upravitelji imovine i odvjetnici posljednjih dana primaju sve više poziva ljudi koji žele premjestiti novac u sigurnije regije. Poslovi s nekretninama su na čekanju, a mnogi stranci počinju se pitati ima li smisla dugoročno ostati u Dubaiju. Čak i ako napadi raketama i dronovima prestanu, trajni rizik od neprijateljskog Irana i dalje će predstavljati ozbiljnu prijetnju stabilnosti regije.
‘Jedan dron dnevno dovoljan je da destabilizira Zaljev‘, rekao je Andreas Krieg, predavač na londonskom King’s Collegeu.
Quinten François, 30-godišnji analitičar kriptovaluta, evakuirao se u Bangkok i kaže kako u Dubaiju vlada ‘vrlo tmurna atmosfera‘, obilježena stalnom bukom borbenih aviona i eksplozija.
‘Čak i za pet godina, kada ljudi budu razmišljali o preseljenju u Dubai, sjetit će se ovoga. Takve stvari se ne zaboravljaju lako‘, kaže François, koji se u grad preselio 2024. godine.
Regija se probudila
Posebno je izložena Saudijska Arabija. Njezin ambiciozni plan transformacije gospodarstva, poznat kao Vision 2030, vrijedan više bilijuna dolara, trebao je zemlju pretvoriti u turističku i zabavnu destinaciju po uzoru na Dubai – s ultraluksuznim resortima na obali Crvenog mora, velikim festivalima i zvijezdama poput Cristiana Ronalda u domaćoj nogometnoj ligi.
No projekt je i prije rata nailazio na ozbiljne prepreke. Rezovi u proračunu doveli su do revizija i kašnjenja, a sve veći oslonac na strane investitore znači da plan sada snažno ovisi o percepciji sigurnosti u regiji.
Slični problemi pojavljuju se i drugdje u Zaljevu. Katar, važan globalni zrakoplovni čvor, suočava se s ograničenjima u zračnom prostoru, dok je izvoz ukapljenog prirodnog plina – ključan za financiranje razvoja – privremeno obustavljen. Fiskalno osjetljivije države poput Bahreina i Kuvajta mogle bi imati još više problema s privlačenjem kapitala.
Ipak, analitičari upozoravaju da bi najviše mogao izgubiti upravo Ujedinjeni Arapski Emirati.
Velik dio uspjeha Dubaija temelji se na percepciji da se zapravo ne nalazi u nestabilnoj regiji.
‘Cijela priča počivala je na uvjerenju da zapravo niste na Bliskom istoku‘, rekao je Bernard Hudson, bivši dužnosnik CIA-e s dugogodišnjim iskustvom u državama Zaljeva.
No rat je, kaže, podsjetio stanovnike i investitore da ipak žive u vrlo nestabilnom dijelu svijeta. Čak i ako sukob prestane, Iran – udaljen svega oko 130 kilometara – i dalje će imati sposobnost ugrožavati gradove poput Dubaija ili ometati promet tankera kroz Hormuški tjesnac.
Ljutnja i strah među elitom
Među bogatom elitom Dubaija raste i frustracija zbog američke odluke o pokretanju rata, koji je grad doveo u potencijalnu opasnost.
Jedan od najpoznatijih developera u Emiratima, Khalaf Al Habtoor, javno je na društvenim mrežama pitao američkog predsjednika Donalda Trumpa: ‘Na temelju čega ste donijeli tako opasnu odluku? Jeste li izračunali kolateralnu štetu prije nego što ste povukli okidač?‘ Kasnije je objavu izbrisao.
Trump je u međuvremenu poručio da bi rat mogao završiti ‘vrlo brzo‘, dok ga savjetnici potiču da pronađe izlaz iz sukoba koji je već podigao cijene nafte i dodatno destabilizirao Bliski istok.
Unatoč svemu, Dubai i dalje ima brojne prednosti. Niski porezi i poslovno prijateljsko okruženje i dalje privlače stanovnike i investitore, a grad se u prošlosti oporavljao i od ozbiljnih kriza.
Grad izgrađen na viziji
Izgraditi globalni financijski i turistički centar koji bi konkurirao Singapuru ili Londonu uvijek je bio ambiciozan projekt. Trebalo je zanemariti ekstremnu vrućinu i desetljeća političke nestabilnosti u regiji.
Dubai je nekad bio skromna luka lovaca na bisere i trgovaca, s relativno malim naftnim rezervama. Zbog toga su vlasti odlučile stvoriti međunarodni grad koji spaja zapadni i islamski način života te nudi stabilnost, bogatstvo i poslovne prilike.
U Dubaiju su na plažama prihvatljivi i hidžabi i bikiniji. Grad je prepun džamija, ali i luksuznih hotela i barova. Kriminal na ulicama je rijedak, birokratija minimalna, a vlasti su godinama ulagale u sustav nadzora kako bi spriječile terorizam i politički ekstremizam.
Istodobno su poduzeti brojni potezi kako bi grad bio privlačan zapadnjacima. Dubai se može pohvaliti najvišom zgradom na svijetu, najdubljim bazenom za ronjenje i najdužim urbanim zip-lineom. U trgovačkom centru Mall of the Emirates nalazi se i zatvoreno skijalište gdje posjetitelji mogu hraniti pingvine, iako ljetne temperature vani često prelaze 45 stupnjeva Celzija.
Grad danas ima više od 170 hotela s pet zvjezdica i 19 restorana s Michelinovim zvjezdicama.
Stanovništvo Dubaija naraslo je na oko četiri miliona ljudi, a čak 90 posto čine stranci. Samo prošle godine u Ujedinjene Arapske Emirate preselilo se 9.800 milijunaša, koji su donijeli više od 60 milijardi dolara kapitala, što je najveći priljev bogatih pojedinaca na svijetu.
Veliki financijski centri također su proširili poslovanje u gradu. Do kraja 2025. u Dubai International Financial Centreu poslovalo je gotovo 300 banaka i više od 100 hedge fondova.
Mnogi su vjerovali da je Dubai jednako stabilan i predvidiv kao London ili Singapur.
U samo sedmica dana sve se okrenulo naglavačke, iznenadni dobitnik mogla bi postati – Hrvatska!
Rat ubjedljivo pobijedio iluziju sigurnosti
Ta je percepcija naglo poljuljana kada je Iran počeo lansirati stotine dronova i projektila prema Dubaiju i drugim dijelovima Zaljeva.
Revizorsko-konzultantska kuća KPMG je organizirala evakuacijske letove za zaposlenike, dok je Google hitno izvukao više od tisuću radnika koji su u gradu sudjelovali na korporativnom događaju. Neke banke i hedge fondovi rezervirali su alternativni smještaj u udaljenim pustinjskim područjima kako bi smanjili rizik od napada.
Zaposlenici velikih investicijskih banaka dobili su upute da rade od kuće, a Deutsche Bank i Franklin Templeton privremeno su obustavili putovanja u regiju.
Od početka sukoba dio ultrabogatih klijenata počeo je razmatrati premještanje imovine.
Ryan Lin iz singapurskog odvjetničkog ureda Bayfront Law kaže da ga je kontaktiralo oko 20 klijenata – među njima i vlasnici tzv. zlatnih viza za dugoročni boravak u Dubaiju – s pitanjem kako premjestiti dio imovine u Singapur.
‘Dvoje je već tražilo da novac premjestimo odmah‘, kaže Lin. ‘Pitali su: koliko brzo to možete napraviti?‘
Problem dodatno pogoršava činjenica da Dubai nikada nije bio dizajniran za ratne uvjete. Za razliku od Izraela, Emirati nemaju razvijenu mrežu skloništa niti sustav upozorenja.
Pukotine u privredi
Napadi dolaze u trenutku snažnog rasta tržišta nekretnina. Cijene stambenih nekretnina u Dubaiju porasle su oko 60 posto između 2022. i početka 2025., što tržište čini ranjivim na moguću korekciju.
Turizam, još jedan ključni sektor privrede, također je već pogođen. Deseci hiljada rezervacija turističkog smještaja su otkazani.
Prema procjenama analitičara, sukob bi mogao dovesti do pada međunarodnih dolazaka na Bliski istok do 27 posto ove godine, što bi značilo gubitke od oko 56 milijardi dolara turističke potrošnje.
Investitori su godinama Ujedinjene Arapske Emirate predstavljali kao ‘Švicarsku Bliskog istoka‘ – sigurno mjesto za međunarodni kapital.
‘Sada je geopolitički rizik visok i ostat će takav‘, kaže Nabil Milali iz Edmond de Rothschild Asset Managementa.
(TBT)
The post PROPAST DUBAIJA? Rat ubjedljivo pobijedio iluziju sigurnosti appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
