Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković je na godišnjoj pres-konferenciji u Sarajevu kazao da je Južna interkonekcija lijepi završetak jedne “tenzične priče”. Naglasio je da je neizmjerno sretan jer dobijamo stabilnost, geopolitičku i ekonomsku, američkom investicijom. Tom investicijom oni preuzimaju obavezu i investiranja i isporuke i distribucije i kontrole i servisiranja, dakle bez troškova.
“To pitanje, famozno, BH-Gas ili ne, ja mislim da ga možda prenaglašavamo. Šta će biti za 30 godina recimo, čak mislim da može do 50 godina biti koncesija. Da li će za 50 godina postojati neki BH-Gas ili ne, da ga sad pozicioniramo i kažemo on je imperativ. Za mene on nije imperativ. To se može riješiti jednom rečenicom u kojoj se kaže ‘Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će pet godina prije isteka koncesije odrediti ko preuzima infrastrukturu’”, kazao je Konaković.
Dodao je da ne bi zbog toga zakočio dalje ovu priču.
2028. godine ruski gas prestaje
Naveo je da “bez BH-Gasa, koji je vlasnik infrastrukture tamo u dijelu oko Travnika, nema realizacije ove ideje, ali koncesija od Krka do tog dijela je američki investitor”.
“Ne vidim opasnost za BH-Gas, ne vidim potrebu da se naglašava njihova uloga, ne vidim potrebu da se zbog toga zakoči zakon koji bi trebao da se definiše, da je to koncesija američkoj firmi. Kuca nam sat, 2028. godine ruski gas prestaje”, podsjetio je Konaković.
Naveo je da se uloga BH-Gasa se može regulisati kroz njenog vlasnika.
“Za mene je rješenje da će Vlada Federacije odrediti ko preuzima. Vlada preuzima infrastrukturu. Kome će je povjeriti? Kome god hoće”, kazao je Konaković.
Zajedničko pismo Briselu
On je odgovorio i na pitanje u vezi sa rješavanjem problema koji imaju bh. prijevoznici s boravkom profesionalnih vozača u Šengenskom prostoru.
Kazao je da se o temi prijevoznika puno govorilo, te da se šest ministara i ministrica vanjskih poslova nedavno u Istanbulu dogovorilo da pošalju u Brisel zajedničko pismo koje se tiče ove teme. To je regionalni problem, nije problem samo Bosne i Hercegovine.
“To je ono što ministri vanjskih poslova realno mogu. Više puta smo razgovarali sa više zemalja o mogućnosti bilateralnog sporazuma. Svi su nam kurtoazno odgovorili ‘razmislit ćemo’, a niko nije blizu spreman da nam da takav bilateralni odgovor, nikome. Ni nama, ni Srbiji, ni Sjevernoj Makedoniji, ni Crnoj Gori, ni Albanija ni Kosovu”, kazao je Konaković, te dodao kako je to vrlo kompleksna priča.
Uvođenje viza
Ministar Konaković je, odgovarajući na novinarsko pitanje vezano za usklađivanje viznog režima sa Evropskom unijom, kazao da je to pitanje kompleksno za nas, te da “između pritiska Brisela, jer mi smo se to obavezali, i suštine i ekonomije Bosne i Hercegovine, ali i geopolitike, mi se nekako uspijevamo probijati dalje na evropskom putu bez nekih drastičnih sankcija”.
“Podsjećam da smo neke zemlje već stavljali na vizni režim, pa nam mnogo pomaže ova relaksacija tokom sezone. Nije realno da će Bosna i Hercegovina Turskoj uvesti vize, u skorijem periodu ne vidim opciju, jer to su zaista posebno dobri odnosi sa Turskom.
Nije realno da će se to desiti ni prema Rusiji i Kini, zbog drugih političkih faktora. Za to bi trebali glasati SNSD i druge političke stranke, oni to neće.
Od ove tri koje su nam ostale – Azerbejdžan, Kuvajt i Katar. Mislim da smo s ova dva faktora, dakle ukidanje viza tokom sezone. Ali i uvođenjem velikog operatera za pomoć pri izdavanju viza u biometriji, stvorili pretpostavke da ako se to desi. Realno bi trebala jedna od ove tri zemlje na vizni režim u ovoj godini, to je obaveza, minimalne bi mogle biti štete.
Čak bi se moglo desiti da nema nikakve štete, jer ćemo kancelarije imati u zemljama gdje nemamo DKP”, kazao je Konaković.
“To neće biti Turske”
Uradili smo, dodao je on, “sve pretpostavke da nas to ne boli, a jedna od tih zemalja će morati biti prijedlog, barem Ministarstva, da li će imati podršku, vidjet ćemo”.
– To neće biti Turska, to ne vidim u ovom mandatu – kazao je Konaković.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
