Povjerenica za informiranje: Pao je broj žalbi i zahtjeva za pristup informacijama

POVJERENICA za informiranje Anita Markić podnijela je Saboru u četvrtak izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. istaknuvši da je došlo do daljnjeg poboljšanja u pravilnom rješavanju zahtjeva te da je pao broj zahtjeva za pristup informacijama i broj žalbi.

Navodeći niz statističkih podataka, Markić je rekla da je u 2023. primljeno ukupno 18.853 zahtjeva za pristup informacijama što je 20 posto zahtjeva manje nego godinu prije. Pri tome, u zakonskom roku tijela javne vlasti riješila su više od 90 posto zaprimljenih zahtjeva, pri čemu je više od 70 posto njih usvojeno.

Markić je rekla i da je Povjerenik tijekom prošle godine zaprimio 16 posto manje žalbi nego godinu ranije, pri čemu se od svih žalbi njih 44 posto odnosilo na žalbe zbog šutnje uprave. To je manje nego u 2022., kada ih je bilo 55 posto.

Problemi u provedbi i transparentnosti

Navela je i da od 5811 tijela javne vlasti koja su obveznici podnošenja izvješća njih četiri posto nije imalo podatke o službeniku za informiranje, a 9,4 posto nije imalo svoju internetsku stranicu.

Vezano uz savjetovanja s javnošću upozorila je da je došlo do izvjesnog smanjenja u ispunjavanju obveze objave izvješća o provedenim savjetovanjima, kao i u odnosu na objavu plana savjetovanja s javnošću. Uz to, objava obavijesti o ishodima natječajnih postupaka zajedno s popisom dodijeljenih donacija i sponzorstava i nadalje je, od početka praćenja, na najnižoj prosječnoj razini i to u svim kategorijama tijela javne vlasti.

Zastupnici upozoravaju na nedovoljno korištenje prava na pristup informacijama

Tanja Sokolić (Klub SDP-a) upozorila je da se u velikom broju tijela javne vlasti pravo na pristup informacijama ne koristi ili koristi minimalno, jer građani ili ne znaju kome se obratiti ili ne vjeruju da će dobiti odgovor ili informacije uopće nisu vidljive i ne pozivaju na korištenje prava.

Iznijela je i podatak da su samo tri tijela javne vlasti zaprimila 23,6 posto svih zahtjeva za pristup informacijama (Općina Seget, Državna geodetska uprava i Hrvatske vode) ocijenivši kako to – da se zahtjevi gomilaju na tri adrese – znači da proaktivna objava u tim institucijama ne radi.

Upozorila je i kako izvješće pokazuje da je u 50 posto šutnje uprave samo podnošenje žalbe bilo poticaj da se zahtjev riješi.

Iako je pozdravio pozitivne pokazatelje u izvješću, Damir Barbir (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorio je da 63,3 posto tijela javne vlasti u 2023. nije primilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama. “To samo po sebi je doista alarmantno. Znači da građani nemaju potpuno povjerenje u sustav”, poručio je.

Na problem što gotovo dvije trećine tijela javne uprave u 2023. nije zaprimilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama upozorio je i Josip Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića), pri čemu se taj broj za pet posto povećao u odnosu na 2022.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) je pak ustvrdila da učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku u Hrvatskom saboru obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura te sužava prostor za javnu raspravu o važnim društvenim pitanjima. Navela je da se i Zakon o pravu na pristup informacijama u visokom postotku uopće ne poštuje te se zauzela za izradu izmjena i dopuna tog zakona kako bi Ured Povjerenika za informiranje još bolje obavljao svoju zadaću.