Politologinja: Trump je izabrao rat, pregovori su bili krinka

BLISKI istok ponovno je zahvatila duboka kriza.

Sjedinjene Države i Izrael nastavljaju s vojnim operacijama, dok Iran uzvraća napadima na izraelske ciljeve. Diljem regije, od Libanona i Dohe do Dubaija i Cipra, odjekuju eksplozije, što stvara sve veći kaos.

Američki ministar obrane Pete Hegseth jasno je poručio: “Mi nismo započeli ovaj sukob, ali ćemo ga privesti kraju”.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno večeras su rat Izraela i Amerike protiv Irana komentirali dr. sc. Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta “Ruđer Bošković”; prof. dr. sc. Đana Luša, politologinja, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu; izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” i Hassan Haidar Diab, novinar “Večernjeg lista”.

Akrap: Slijede pojačani udari iz zraka i s mora

Komentirajući najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o novom, velikom valu napada, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Gordan Akrap ocijenio je da se idućih dana može očekivati eskalacija.

“Povećat će se napadna djelovanja, prvenstveno zrakoplovnih snaga koje već djeluju na terenu, ali i onih koje dolaze iz Europe i SAD-a. Također, očekuje se i intenziviranje djelovanja pomorskih snaga s ciljem razbijanja blokade Hormuškog tjesnaca”, rekao je Akrap.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno i djelovanje postrojbi za specijalne namjene, i to po dubini teritorija i u priobalnom području.

“Njihov zadatak bit će označavanje meta i uništavanje svih prijetnji slobodnom prolazu kroz Hormuz i Perzijski zaljev. Uništavat će i pokretne lansirne rampe kako bi se spriječili daljnji napadi na arapske zemlje, Izrael, Cipar i druge države koje su se našle na meti Irana”, pojasnio je Akrap.

Luša: Trump je izabrao rat, pregovori su bili krinka

Politologinja Đana Luša smatra da je rat u Iranu Trumpov izbor, a da se američki ministar obrane referirao na neuspjeh pregovora kao povod za sukob. “Sada možemo postaviti pitanje zašto je došlo do neuspjeha pregovora.

Rekla bih da je do rata došlo jer je Trump procijenio da je ovo najbolji trenutak za takvu operaciju. Režim u Iranu donekle je oslabljen, što zbog ekonomske situacije, što zbog napada koje su SAD i Izrael poduzeli u lipnju prošle godine, ali i velikih demonstracija”, kazala je Luša.

Podsjetila je da je Trump cijelo vrijeme htio postići sporazum koji bi bio moćniji od onoga koji je ispregovarao Barack Obama 2015. godine.

“Kada je vidio da je to nemoguće, odnosno da Iranci ne pristaju na dio vezan uz balističke rakete, odlučio se na drugu opciju. Ako je prošle godine proglasio da je uništio cijeli iranski nuklearni program, postavlja se pitanje o čemu je uopće pregovarao. Moguće je da su pregovori bili samo krinka ili odugovlačenje dok se pripremao napad i gomilale snage”, navela je.

Luša je istaknula i unutarpolitičke razloge u SAD-u, gdje se Trump mora pozicionirati kao moćna figura.

“Činjenica je da samo oko 20 posto Amerikanaca podržava napad na Iran. Bliže se izbori na polovici mandata, koji su presudni za Trumpa i njegovu administraciju. Vidimo i prve ekonomske pokazatelje u SAD-u te podjele unutar samog MAGA pokreta. Kad se sve to uzme u obzir, nije čudo da je Trump izabrao ovaj trenutak”, zaključila je, dodavši kako je u interesu SAD-a da angažman bude kratkoročan kako bi se Trump mogao vratiti svom glavnom strateškom cilju – rivalstvu s Kinom.

Tadić: Ovo je trenutak istine za iranski nuklearni program

Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić kazao je kako je ovo trenutak istine za iranski nuklearni arsenal. “Ne znam što imaju, ali ako imaju nuklearno oružje, ovo je trenutak da ga izvuku i koriste.

Takvo naoružanje služi za obranu režima koji je ugrožen međunarodnim napadom. Ako ga Iran sada ne upotrijebi, onda ga ni nema, to je potpuno jasno”, rekao je Tadić.

Objasnio je da je Obamin sporazum iz 2015. sklopljen kako bi se kontrolirao iranski nuklearni program, pri čemu nitko ne spori pravo Irana na mirnodopsku upotrebu nuklearne energije.

“To mogu činiti s uvoznim gorivom. Međutim, Iran je inzistirao na vlastitom obogaćivanju urana, što je problematično jer bez kontrole možete prijeći s obogaćenja za nuklearke, koje iznosi između 3.5 i 10 posto, na više od 90 posto, što je potrebno za uransku nuklearnu bombu. A takvu bombu, poput one bačene na Hirošimu, ne treba ni testirati”, istaknuo je.

Tadić je dodao da Iran ima i reaktor s teškom vodom koji omogućuje proizvodnju plutonija, no plutonijsku bombu treba testirati, što bi razotkrilo program. Zato su se, kaže, okrenuli uranu.

“Godine 2023. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pronašla je u postrojenju Fordow čestice urana obogaćene do 83 posto, a 2024. na 60 posto, što nipošto ne treba za nuklearku. Problem je nastao kada je Trump 2018. istupio iz sporazuma, nakon čega je Iran odbacio sva ograničenja i počeo potiskivati inspektore IAEA-e”, kazao je Tadić.

“Ako imate zemlju s centrifugama bez kontrole, logično je da može graditi arsenal uranskih bombi koje ne treba testirati. Ne razumijem zašto Iran inzistira na obogaćivanju urana bez kontrole ako doista nema namjeru raditi bombu”, zaključio je.