Odluka Apelacionog suda u Torinu da zaustavi protjerivanje imama iz torinskog kvarta San Salvario, Mohameda Shahina, izazvala je snažan politički potres u Italiji i otvorila novi front sukoba između vlade Giorgije Meloni i pravosuđa, piše Corriere della Sera, prenosi Bosna.hr.
Sud je suspendirao mjeru pritvaranja i onemogućio njegovo prisilno udaljavanje iz zemlje, iako je imam ranije izjavio da je „saglasan“ s masakrom sedmog oktobra 2023. godine, koji je opisao kao „reakciju na izraelsku okupaciju palestinskih teritorija“.
Istovremeno je suspendovana i odluka Suda u Caltanissetti kojom je bila odbijena njegova molba za azil, čime je pratnja do granice u ovom trenutku postala pravno nemoguća. Riječ je o, kako italijanski mediji navode, „dvostrukom udarcu“ za vladu, koji je izazvao izuzetno oštru reakciju premijerke Meloni.
„Može li mi neko objasniti kako da branimo sigurnost Italijana ako se svaka mjera u tom pravcu sistematski poništava od strane pojedinih sudija?“, poručila je Meloni na društvenim mrežama. Ministarstvo unutrašnjih poslova najavilo je žalbu Kasacionom sudu.
Imam Shahin je krajem novembra bio premješten u CPR, centar za zadržavanje i repatrijaciju, kao osoba koju vlasti smatraju prijetnjom po državu. Ta odluka izazvala je proteste i apelacije, koji su kulminirali nasilnim propalestinskim napadom na redakciju lista La Stampa u Torinu. Ministar unutrašnjih poslova Matteo Piantedosi potpisao je nalog o njegovom protjerivanju u Egipat, zemlju porijekla.
Međutim, prihvatajući žalbu advokata Mohameda Shahina, sudije Apelacionog suda u Torinu u obrazloženju navode da „etičke i moralne ocjene“ njegovih izjava „u pravnoj državi nisu dovoljne za zaključak o opasnosti po javnu sigurnost“. Sud posebno ističe da je riječ o osobi koja je „savršeno integrirana u društvo“ i „potpuno nekažnjavana“.
Suprotno tome, Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da se odluka o protjerivanju temeljila na „postepenoj radikalizaciji imama“ i njegovim „kontaktima“ s dvjema osobama „osumnjičenim za džihadističke simpatije“. Sud je, međutim, te kontakte ocijenio kao „izolirane i vremenski udaljene“, te samim tim nedovoljne za mjeru tako teške pravne posljedice. Upravo na toj tački vlada sada gradi žalbu.
Cijeli slučaj izazvao je gotovo jedinstvenu reakciju vladajuće koalicije protiv pravosuđa. Zamjenik premijera Matteo Salvini optužio je „ideologiziranu i politiziranu magistraturu“ za miješanje u politiku, poručivši da „onaj ko sije mržnju ne može ostati u Italiji“. Iz redova vladajuće stranke Braća Italije upozorava se da sud „dopušta širenje ideja koje opravdavaju terorizam“.
Na drugoj strani političkog spektra, lider Alijanse zelenih i ljevice Nicola Fratoianni stao je u odbranu sudija, ocijenivši da ministar Piantedosi „ne prolazi sedmicu a da mu neki sud ne zada ozbiljan pravni poraz“. Za zastupnicu Ilariju Salis riječ je o „porazu vladine hajke na vještice“.
Umjereniju, ali kritičnu poziciju zauzeo je Carlo Calenda, lider stranke Azione, koji smatra da je protjerivanje imama bilo „ispravno i razborito“. „Ovdje nije riječ o slobodi vjere. Ako osoba s javnom ulogom relativizira terorizam i nasilje, država mora reagirati“, poručio je Calenda.
Slučaj imama iz Torina tako je prerastao u širu političku bitku o granicama slobode govora, sigurnosti i uloge sudova u Italiji, u trenutku kada je društvo već duboko polarizirano ratom na Bliskom istoku i njegovim posljedicama u Evropi.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
