[{“img”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/karta-naslovna-660x450_1.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2026\/02\/karta-naslovna-660x450_1.jpg”,”caption”:””,”bg”:”74ba6f”}]
Društvenim mrežama širi se karta koja prikazuje neto rejting podrške papi Lavu XIV. u Evropi za 2026. godinu. Podaci profila Kos Data otkrivaju duboke podjele na kontinentu, pri čemu Hrvatska predvodi listu s najvišim nivoom podrške, dok Srbija i Turska iskazuju izrazito negativne stavove.
Hrvatska zauzima prvo mjesto na ljestvici s neto podrškom od 67 posto, ostavljajući iza sebe Poljsku sa +46 i Irsku sa +44 posto. Bosna i Hercegovina je na pozitivnih +29%. Na suprotnoj strani nalaze se Turska s negativnih 31 i Srbija sa 19 posto. Ovakvi rezultati pokrenuli su žustru raspravu na platformi Reddit, gdje su korisnici pokušali odgonetnuti uzroke tolike popularnosti katoličkog poglavara u regiji, piše Dnevno.hr.
Vjerski identitet kao temelj podrške
Veliki broj učesnika u raspravi smatra da katolički identitet nacije prirodno generiše visoke procente podrške. Korisnici ističu kako je Hrvatska većinski katolička zemlja s preko 80 posto vjernika, zbog čega automatski gaje poštovanje prema instituciji pape. Mnogi naglašavaju da položaj poglavara Vatikana osigurava visok rejting bez potrebe za detaljnom analizom njegovih konkretnih poteza ili političkih stavova.
Ipak, dio komentatora podsjeća da katolička pripadnost ne podrazumijeva bezuslovno slaganje sa svakim papom. Analitičari s društvenih mreža povlače paralelu s prethodnim periodima, navodeći da su određene odluke i izjave izazivale kritike čak i među najvjernijim sljedbenicima. Naglašavaju da podrška zavisi od toga koliko se stavovi Vatikana podudaraju s lokalnim crkvenim prioritetima.
Foto: Guliver
Regionalne razlike i naslijeđe prošlosti
Rasprava se dodatno usijala kada su se u dijalog uključili korisnici iz Srbije, objašnjavajući razloge niskog rejtinga u svojoj zemlji. Dok jedni smatraju da većina građana uopšte ne prati rad pape, drugi ističu historijske i religijske razlike između pravoslavlja i katoličanstva. Pojedinci navode da nepoznavanje rada poglavara ne znači nužno mržnju, već nedostatak interesa za lidera druge vjerske zajednice.
Korisnici su se prisjetili i odnosa preminulog pape Franje prema lokalnim crkvama, što je ostavilo traga na percepciju Svete Stolice. Pojedini stavovi o historijskim ličnostima i saradnja s drugim kršćanskim liderima doživljavani su različito u zavisnosti od državnih granica. Iako je papa Lav XIV. trenutno izuzetno popularan, javnost ostaje podijeljena oko pitanja da li će taj trend opstati tokom cijelog njegovog mandata.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
