Počinje ključan sedmica za Ukrajinu. “Ovo će odrediti budućnost Europe. Nema opcije B”

EUROPSKA unija ulazi u ključan sedmica u kojem pokušava spasiti Ukrajinu od, kako strahuju, ponižavajućeg mirovnog sporazuma skrojenog između SAD-a i Rusije. Istovremeno, Bruxelles se bori za dogovor o paketu pomoći teškom više milijardi eura koji bi Kijev trebao održati financijski stabilnim, piše Politico.

Nakon niza oštrih poruka iz Washingtona, uključujući izjave Donalda Trumpa da su europski lideri “slabi” i da Europa “propada”, predstojeći dani bit će pravi test njihove odlučnosti. Već danas ključni europski čelnici sastat će se u Berlinu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i američkim dužnosnicima kako bi pokušali utjecati na mirovni sporazum. U isto vrijeme, u Bruxellesu će ministri i diplomati voditi tešku bitku kako bi uvjerili sve veći broj skeptičnih vlada da podrže ključni zajam za Ukrajinu.

Intenzivna diplomatska aktivnost trebala bi kulminirati u četvrtak, kada se svih 27 čelnika okuplja u Bruxellesu na summitu koji se smatra jednim od najvažnijih posljednjih godina. S Trumpovim kritikama da europski lideri “pričaju, ali ne rade” i dramatičnim upozorenjem šefa NATO-a Marka Ruttea, nitko ništa ne prepušta slučaju.

“Mi smo sljedeća meta Rusije i već smo u opasnosti”, izjavio je Rutte prošlog tjedna. “Rusija je vratila rat u Europu i moramo biti spremni za razmjere rata koje su podnijeli naši djedovi i pradjedovi.”

Diplomatska ofenziva u Berlinu

Europski dužnosnici stoga ne čude što nadolazeće dane smatraju sudbonosnima. U posljednjem pokušaju diplomacije, čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, a možda i Francuske, sastat će se sa Zelenskim u Berlinu. Sastanku bi se mogli pridružiti i Trumpov zet Jared Kushner te njegov posebni izaslanik Steve Witkoff.

Da se naglasi važnost sastanka, “brojni europski šefovi država i vlada, kao i čelnici EU-a i NATO-a, pridružit će se razgovorima” nakon početne rasprave, potvrdio je Stefan Kornelius, glasnogovornik njemačkog kancelara Friedricha Merza. Iako francuski predsjednik Emmanuel Macron nije potvrdio dolazak, u nedjelju je telefonski razgovarao sa Zelenskim.

Ovi razgovori predstavljaju pokušaj Europe da utječe na konačno rješenje, tjednima nakon što je mirovni plan od 28 točaka koji je izradio Witkoff – prema navodima uz pomoć nekoliko dužnosnika Kremlja – izazvao bijes u Kijevu i europskim prijestolnicama. Od tada se užurbano radi na alternativi.

Daljnje europsko nejedinstvo ovog tjedna poslalo bi “katastrofalan signal Ukrajini”, rekao je jedan dužnosnik EU-a. Takav ishod ne bi bio samo udarac ratom pogođenoj naciji, dodao je: “Također je pošteno reći da će tada i Europa propasti.”

Najveći kamen spoticanja: Teritorij

Ovog puta fokus će biti na amandmanu od 20 točaka na plan koji su izradili Kijev i njegovi europski saveznici te ga prošlog tjedna poslali Washingtonu na razmatranje.

Detalji plana ostaju nejasni, no sudbina ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom posebno je osjetljivo pitanje. Trump je predložio pražnjenje tih područja od ukrajinskih i ruskih trupa te uspostavu demilitarizirane “slobodne ekonomske zone” u kojoj bi mogli poslovati američki poslovni interesi.

Ukrajina je taj prijedlog odbila, tvrdi jedan francuski dužnosnik, koji je zbog osjetljivosti pregovora želio ostati anoniman. Dodao je kako SAD inzistira na teritorijalnim ustupcima unatoč oštrom protivljenju Europe, što stvara tenzije s Trumpovom administracijom.

Europski čelnici ustraju na tome da nema napretka po pitanju teritorija prije nego što se Ukrajini ponude čvrsta sigurnosna jamstva. Kao znak mogućeg pomaka, Zelenski je tijekom vikenda izjavio da je spreman na “kompromis” i da neće inzistirati na članstvu Ukrajine u NATO-u. Umjesto toga, rekao je novinarima, zemlji bi trebalo osigurati poseban aranžman kolektivne obrane.

“Bilateralna sigurnosna jamstva između Ukrajine i Sjedinjenih Država… i sigurnosna jamstva naših europskih kolega za nas, kao i od drugih zemalja poput Kanade i Japana – ta sigurnosna jamstva za nas pružaju priliku da spriječimo novi izbijanje ruske agresije”, poručio je.

Raste otpor financijskom paketu

Europa će imati još prilika za raspravu. Ministri za europske poslove u utorak će u Bruxellesu nastaviti pripreme za summit, dok će se u srijedu u Helsinkiju okupiti čelnici europskog “istočnog krila”, uključujući baltičke države i Poljsku.

EU već mjesecima pokušava uvjeriti belgijskog premijera Barta De Wevera da pristane na plan korištenja 185 milijardi eura vrijedne ruske državne imovine koja se nalazi u briselskom depozitoriju Euroclear za financiranje i naoružavanje Ukrajine. Ostatak do ukupnog paketa od 210 milijardi eura činilo bi 25 milijardi eura zamrznute ruske imovine diljem bloka.

Kao znak da se šanse za dogovor smanjuju, Italija – treća najveća ekonomija EU-a – u petak je stala uz belgijske zahtjeve za traženjem alternativnih opcija financiranja. Pismu su se pridružile i Malta te Bugarska. U nedjelju je plan odbio i novi češki premijer Andrej Babiš.

“To je odluka o budućnosti Europe. Nema opcije B”

“Što više takvih slučajeva imamo, to je vjerojatnije da ćemo morati pronaći druga rješenja”, rekao je jedan diplomat EU-a. Iako pet zemalja, čak i uz prorusku Mađarsku i Slovačku, ne može stvoriti blokirajuću manjinu, njihova javna kritika potkopava nade Komisije u postizanje političkog dogovora ovog tjedna.

Iako su mnogi zabrinuti da novac neće biti odobren do kraja godine, tri diplomata inzistiraju da se drže plana i da se alternative još ne razmatraju. Belgija, tvrde, konstruktivno sudjeluje u izradi nacrta i daje prijedloge za dokument o kojem će se raspravljati u ponedjeljak.

Odluka o ruskoj imovini je “odluka o budućnosti Europe i odredit će hoće li EU i dalje biti relevantan akter”, rekao je jedan njemački dužnosnik. “Nema opcije B.”