Vlada Federacije BiH je utvrdila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i uputila ga u Parlament po skraćenom postupku. U fokusu su tri stvari: novi model usklađivanja penzija, uvođenje dva redovna usklađivanja godišnje i proširenje prava na naknadu troškova sahrane.
Ovo zvuči kao dobra vijest, ali penzioni sistem se ne mjeri saopštenjima nego formulama, prelaznim odredbama i time da li država može sve to dugoročno finansirati bez novih rupa u budžetu.
1) Nova formula usklađivanja: plate i inflacija, povoljnije za penzionere
Najvažnija promjena je način usklađivanja penzija. Predloženi model veže rast penzija za rast prosječne plate i rast indeksa potrošačkih cijena (inflaciju), u omjeru 60/40 ili 40/60, zavisno od toga šta u tom trenutku ispadne povoljnije za penzionere.
Praktično, ideja je da penzije ne “kaskaju” previše za realnim životom. Inflacija direktno udara penzionere, jer najveći dio njihovog budžeta ide na hranu, lijekove i režije. Veza s platama je važna da penzije ne ostanu trajno odvojene od standarda društva.
2) Dva usklađivanja godišnje: brži odgovor na rast cijena
Druga velika novina je polugodišnje usklađivanje, dvaput godišnje, 1. januara i 1. jula, počev od 1. januara 2026.
Ovo je suštinski pomak u korist penzionera. Jedno usklađivanje godišnje u praksi znači da penzioner cijelu godinu plaća skuplji život, a korekcija dođe kasnije. Dva usklađivanja ne rješavaju sve, ali smanjuju zaostatak i čine sistem predvidljivijim.
Vlada u projekcijama govori o ukupnom rastu penzija u 2026. od oko 17,2%, kroz dva koraka. To treba čitati kao procjenu, ne kao garantovan broj, jer će stvarni procenti zavisiti od podataka o inflaciji i platama.
3) Šta to znači “u markama”: zašto procenti nisu jednako pravedni
Kod penzija se često manipuliše procentima jer zvuče impresivno. Međutim, procentualni rast nije isto za sve.
Ako svi dobiju isti procenat, oni s većim penzijama dobiju više “u markama”. Penzioner s minimalnom penzijom osjeti svaku marku, dok rast najviših penzija automatski povlači najveći iznos iz budžeta.
Zato će ključna politička i socijalna tema biti: hoće li ovaj model stvarno popraviti položaj najsiromašnijih penzionera ili će primarno “ispeglati” prosjek. Ako nema dodatnih korektivnih mehanizama (npr. jače podizanje najnižih penzija, ciljane pomoći ili kombinacija procenta i fiksnog iznosa), rizik je da se jaz između najnižih i viših penzija nastavi širiti.
4) Budžet i trezorski model: stabilnost isplate, ali veća zavisnost od politike
Vlada naglašava da su finansijske obaveze planirane u budžetu i da se nakon prelaska na trezorski model penzije isplaćuju direktno iz budžeta Federacije.
To je s jedne strane plus: penzioneri dobijaju sigurnost da isplata ne zavisi od dnevnog priliva doprinosa. S druge strane, penzioni sistem postaje još direktnije vezan za političku disciplinu u budžetiranju. Ako dođe do zastoja u usvajanju budžeta, rebalansa ili fiskalnih rezova, penzije postaju najveća stavka na koju svi gledaju.
Zato je fer reći: trezor može povećati stabilnost, ali ne može zamijeniti održivost. Održivo je samo ono što ima jasnu dugoročnu projekciju prihoda i rashoda, uz realan plan za demografiju, tržište rada i naplatu doprinosa.
5) Naknada troškova sahrane: proširenje prava, ali treba urediti kontrolu
Predloženo je da pravo na naknadu troškova sahrane ne bude vezano isključivo za užu porodicu, nego za osobu koja je stvarno snosila troškove. Iznos naknade bi bio vezan za prosječno isplaćenu penziju iz prethodnog mjeseca.
Ovo je humanija odredba jer život nije uvijek “čist” po papirima. Ali, mora biti jasno propisano dokazivanje stvarnih troškova da se ne otvori prostor za zloupotrebe i sporove.
6) Šta je s budućim penzionerima, onima koji idu u penziju u 2026?
Ako zakon počne da se primjenjuje od 1.1.2026, novi penzioneri ulaze u sistem u kojem su usklađivanja dva puta godišnje. Međutim, važno je razumjeti jednostavnu logiku: usklađivanje se u pravilu primjenjuje na već priznate penzije.
To znači:
- Ko ode u penziju u januaru 2026, gotovo sigurno ulazi u novu dinamiku odmah.
- Ko ode u penziju npr. u maju 2026, neće “uhvatiti” januarsko usklađivanje jer tada još nije bio korisnik, ali može “uhvatiti” julsko, zavisno od konačnih prelaznih odredbi.
Zato je za nove penzionere presudno kako će Parlament i Vlada definisati prelazna pravila: od kojeg datuma važi usklađivanje za novoizračunate penzije i da li postoji posebna zaštita da se ne desi da neko ko ode u penziju “između” termina ostane bez korekcije do naredne godine.
7) Skraćeni postupak: može biti opravdan, ali ne smije biti izgovor da se preskoče ključna pitanja
Penzioni zakon je jedan od najosjetljivijih zakona u Federaciji. Skraćeni postupak može biti razumljiv zbog socijalnog pritiska, ali Parlament mora otvoriti suštinska pitanja:
- Koji se tačno periodi uzimaju za obračun plata i inflacije?
- Šta se dešava ako inflacija padne ili plate stagniraju?
- Koliko tačno košta model po godinama i da li budžet to može nositi i kad ekonomski ciklus okrene lošije?
- Da li će biti dodatnih mjera za najniže penzije i najugroženije?
Zaključak
Na papiru, promjene idu u smjeru koji penzionerima može donijeti brži i realniji rast primanja: češće usklađivanje i jasnije vezivanje penzija za inflaciju i plate. Ali prava istina će se vidjeti tek u finalnom tekstu zakona i pratećim budžetskim projekcijama.
Ako želiš, mogu ti ovaj tekst prelomiti u dvije verzije:
- neutralna, informativna (za vijest),
- analitička i oštrija (kolumna), s fokusom na održivost, pravednost i odgovornost Parlamenta.
