Antarktik je bio dio superkontinenta Gondvane i imao je umjerenu, pa čak i suptropsku klimu. Područje koje je sada zatrpano ledom nekada je bilo prekriveno šumama, a kroz njega su tekle rijeke
Duboko ispod naizgled beskrajnog i jednolikog ledenog pokrivača istočnog Antarktika, naučnici su otkrili ogroman, drevni pejzaž koji nije vidio sunčevu svjetlost najmanje 14, a moguće i 34 miliona godina. To je svijet riječnih dolina, brda i dubokih fjordova, veličine Belgije, koji je ostao savršeno očuvan, zamrznut u vremenu poput praistorijske fotografije Zemlje.
Međunarodni tim istraživača, predvođen naučnicima iz Durham Universitykoristio je kombinaciju satelitskih podataka i radarske tehnologije koji prodire u led kako bi mapirao područje od približno 32.000 kvadratnih kilometara u regiji poznatoj kao Wilkes land. Ono što su otkrili nije bio grub i nazubljen teren koji obično ostavljaju pokretni glečeri koji melju sve na svom putu. Umjesto toga, ispod skoro dva kilometra debelog leda, pojavio se blago oblikovan pejzaž, oblikovan rijekama koje su tamo tekle u vrijeme kada je Antarktik bio zeleni kontinent, a ne ledena pustinja.
Očuvanje ovog područja je zadivljujuće i pruža jedinstven uvid u trenutak kada se Zemljina klima dramatično promijenila. Prije oko 34 miliona godina, nivo ugljičnog dioksida u atmosferi naglo je opao, što je izazvalo globalno hlađenje i dovelo do formiranja ogromnog ledenog pokrivača koji danas prekriva Antarktik. Pejzaž u Wilkesovoj zemlji “uhvaćen” je upravo u toj prekretnici. Proces glacijacije bio je toliko brz da led nije imao priliku da erodira tlo ispod sebe.
Stewart JamiesonProfesor geografije na Univerzitetu Durham i vodeći autor studije objavljene u časopisu Nature Communications, slikovito je opisao ovaj fenomen.
– To je kao da stavite pejzaž u zamrzivač.
Stručnjaci objašnjavaju da se led na bazi vode, podložan čestim ciklusima smrzavanja i odmrzavanja, ponaša kao brusni papir koji uništava reljef ispod sebe. No, led koji je prekrivao ovaj dio Antarktika bio je “suv” i hladan u podnožju, zbog čega se jedva kretao. Djelovao je više kao zaštitni pokrov nego kao destruktivna sila, čuvajući drevne riječne doline i grebene u gotovo nepromijenjenom stanju milionima godina. Upravo ova činjenica sugerira da se klimatske promjene koje su zamrznule kontinent dogodile iznenada, gotovo preko noći u geološkom smislu.
Kako vidjeti svijet skriven pod ledom
Otkriće ovog skrivenog svijeta bilo je moguće zahvaljujući naprednoj tehnologiji i novom pristupu analizi postojećih podataka. Naučnici odavno znaju da je reljef ispod antarktičkog leda manje poznat od površine Marsa, ali to se polako mijenja. Prvi tragovi došli su sa satelita. Kanadska misija RADARSAT snimila je suptilne talase i izbočine na samoj površini ledenog pokrivača. Ove promjene visine, nevidljive golim okom, zapravo su “duhovi” krajolika koji se nalazi kilometrima ispod. Ogromna masa tla i stijena svojom gravitacijom blago utječe na led iznad, stvarajući slabašan otisak skrivenog reljefa na površini.
Imgur
– Ne biste primijetili ove razlike da stojite na površini leda, ali na satelitskim podacima one su jednostavno iskočile – objasnio je Jamieson.
Kako bi potvrdili svoja nagađanja, tim je koristio podatke prikupljene avionima opremljenim radarima koji prodiru u led. Tehnologija, poznata kao radio-eho sondiranje, radi tako što šalje radio talase prema tlu i analizira eho koji se odbija. Na osnovu vremena i jačine povratnog signala, kompjuteri kreiraju detaljnu trodimenzionalnu mapu kamenjara ispod leda.
Rezultati su bili nedvosmisleni: mapiranje je otkrilo tri odvojena bloka platoa odvojena sa dva duboka fjorda, od kojih se jedan spušta skoro 1.500 metara ispod današnjeg nivoa mora. Vidljivi su i tragovi manjih potoka i rijeka koje su se nekada ulijevale u veće vodotoke, stvarajući složenu riječnu mrežu.
Upozorenje iz daleke prošlosti
Ovaj pejzaž priča priču o svijetu koji je bio potpuno drugačiji od današnjeg. U periodu prije velike glacijacije, Antarktik je bio dio superkontinenta Gondvane i imao je umjerenu, pa čak i suptropsku klimu. Područje koje je sada zatrpano ledom nekada je bilo prekriveno šumama, a kroz njega su tekle rijeke.
– Teško je tačno reći kako je izgledao ovaj drevni pejzaž, ali u zavisnosti od toga koliko se vratite u prošlost, klima je mogla da liči na današnju Patagoniju ili čak da bude tropska – rekao je profesor Džejmison.
Screenshot/Facebook
Sljedeći korak u istraživanju moglo bi biti bušenje kroz više od dva kilometra leda kako bi se dobili uzorci sedimenta sa dna. Takav poduhvat bi bio tehnički izuzetno zahtjevan, ali bi mogao donijeti neprocjenjive informacije. U tim sedimentima, naučnici se nadaju da će pronaći fosilizirani polen i druge organske ostatke koji bi otkrili kakve biljke su rasle u tom području i pružile precizniju sliku drevnog ekosistema.
Ovo otkriće nije samo od istorijske vrijednosti. Razumijevanje kako i zašto se formirao ledeni pokrivač Istočnog Antarktika ključno je za predviđanje njegove buduće sudbine. Činjenica da je ovaj krajolik ostao netaknut 34 miliona godina svjedoči o izuzetnoj stabilnosti leda na ovom dijelu kontinenta. Međutim, ova stabilnost nije zagarantovana zauvijek. Naučnici upozoravaju da se današnji svijet, zbog sagorijevanja fosilnih goriva, kreće ka atmosferskim uvjetima sličnim onima koji su vladali prije velike glacijacije.
Ako globalne temperature porastu za tri do sedam stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što je scenario koji se ne može isključiti do kraja stoljeća, rizikujemo da pređemo prag koji bi mogao destabilizirati dijelove naizgled vječnog leda. Poznavanje oblika tla ispod leda ključno je za pravljenje tačnih modela kako će se led ponašati, koliko će brzo kliziti prema okeanu i koliko će doprinijeti porastu nivoa mora širom svijeta.
Preuzeto sa: express.24sata.hr
