Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) odbio je zahtjev ratnog zločinca Dragomira Miloševića za prijevremeno puštanje na slobodu, podnesen 16. maja 2025. godine.
Predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana podsjetila je u odluci da je Milošević prvobitno osuđen na 33 godine zatvora zbog zločina terora nad civilima, kao kršenja zakona i običaja ratovanja, te zbog ubistava i nehumanih djela kao zločina protiv čovječnosti.
Milošević, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a, osuđen je za brutalnu kampanju snajperskih i artiljerijskih napada na Sarajevo. Žalbeno vijeće MKSJ-a mu je 2009. godine djelimično izmijenilo pravnu kvalifikaciju i smanjilo kaznu na 29 godina zatvora. Od 2011. godine kaznu izdržava u Estoniji.
Pozivanje na zdravstveno stanje
U zahtjevu podnesenom Mehanizmu, Milošević je tvrdio da mu se zdravstveno stanje značajno pogoršalo i da mu je potrebna kontinuirana medicinska njega koju, prema njegovim navodima, estonske vlasti ne mogu uvijek osigurati. Naveo je niz zdravstvenih tegoba te tvrdio da mu starost, izolacija i ograničen pristup određenim terapijama dodatno otežavaju životne uslove.
Po nalogu predsjednice Mehanizma, 20. juna 2025. godine dostavljen je medicinski izvještaj estonskih institucija. U njemu je potvrđeno da Milošević boluje od više hroničnih stanja povezanih sa starenjem, ali i da je fizički sposoban za samostalan život te pod stalnim medicinskim nadzorom.
Izvještaj je naveo da bi, “sa medicinske tačke gledišta”, prijevremeno puštanje moglo biti opravdano, ali da se ne radi o akutnom, životno ugrožavajućem stanju.
“Nema uvjerljivih humanitarnih razloga”
Gatti Santana istakla je da kombinacija starosti i bolesti sama po sebi ne predstavlja osnov za prijevremeno puštanje, osim kada bi daljnje izdržavanje kazne bilo nehumano ili neprikladno. U ovom slučaju, ocijenila je da taj prag nije dostignut, te da mu je osigurana adekvatna medicinska briga.
Također je navedeno da Milošević nije dostavio dodatnu medicinsku dokumentaciju kojom bi potkrijepio svoje navode.
Nakon konsultacija sa sudijama koji su ranije učestvovali u njegovom predmetu, predsjednica je zaključila da ne postoje uvjerljivi humanitarni razlozi za odobravanje zahtjeva, te je isti zvanično odbila.
Zločini nad Sarajevom
Presudama Haškog tribunala, za kampanju terora nad civilima Sarajeva – snajperskim i artiljerijskim djelovanjem – na najstrože kazne osuđeni su i Radovan Karadžić, Ratko Mladić te Stanislav Galić, također komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Tokom 44 mjeseca opsade Sarajeva, od 1992. do 1995. godine, ubijeno je više od 11.000 civila, među kojima i 1.600 djece. Uprkos obimu i brutalnosti napada, više od tri decenije nakon okončanja rata nije podignuta nijedna nova optužnica za granatiranje i snajpersko djelovanje nad Sarajlijama.
