Hrvatski list Nacional je protekle sedmice, nakon što je zastupnik HDZ-a u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol na Radioteleviziji Herceg-Bosne zaprijetio formiranjem trećeg entiteta te Bošnjake nazvao “muslimanima”, doznao kako je u odnosima vlade Andreja Plenkovića prema Bosni i Hercegovini nastupila ozbiljna promjena. Ona se može tumačiti kao predizborno zaoštravanje uoči ovogodišnjih općih izbora u susjednoj zemlji, na kojima Hrvatska želi spriječiti ponavljanje “slučaja Komšić”, ali i kao nešto mnogo ozbiljnije: dramatičan strateški zaokret na valu aktualne promjene globalnih političkih odnosa, u kojemu se HDZ-ova vlada, prvi put u proteklih četvrt stoljeća, vraća mogućnosti podrške formiranju trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ne treba pritom sumnjati da će već i ova prva mogućnost – da Plenković tek predizborno zaoštrava kako bi Bošnjake odvratio od toga da Hrvatima u BiH peti put izaberu predstavnika u Predsjedništvu BiH – u predstojećim mjesecima zaoštriti političke odnose u susjednoj zemlji. A u slučaju da je hrvatska izvršna vlast iz aktualnih globalnih političkih promjena izvukla strateški zaključak da je došao čas za dugoročno preslagivanje daytonskog ustroja Bosne i Hercegovine u smjeru konačne federalizacije, uskoro bi moglo postati očito da političke ciljeve Franje Tuđmana iz 1993. godine, Hrvatska pokušava ostvariti sredstvima po mjeri epohe Donalda Trumpa.
Ako Bošnjaci ne prihvate razgovor
“Sigurno je jedno: ako Bošnjaci ne prihvate raspravu o promjeni Izbornog zakona tako da člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ne može nitko birati nego Hrvati, neosporno je da će biti snažnih reakcija i Hrvata u BiH i hrvatske strane”, kazao je Nacionalu u srijedu, 7. januara, visoki hrvatski diplomatski izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću. “Sigurno je da oko toga nije još otvorena nikakva rasprava, ali je sasvim sigurno i da će tu temu Hrvatska – hrvatski premijer, ministar vanjskih i europskih poslova i diplomacija – od sada postavljati svugdje i na svakom mjestu u EU-u, kao i da će ta stvar biti predstavljena i Sjedinjenim Američkim Državama – da se jednostavno poštuje temeljni Daytonski sporazum”, dodao je taj izvor. “A ako se i usprkos svim tim diplomatskim naporima ništa na dogodi, onda je samo pitanje vremena kada će netko izaći s nekim novim inicijativama, a one se znaju – treći entitet”, poentirao je. Taj visoki diplomatski izvor podsjetio je na poznati stav Vlade Andreja Plenkovića, ali i stav koji su, u većoj ili manjoj mjeri, podupirale i prethodne hrvatske vlasti: da sadašnji način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koji omogućava da bude izabran kandidat za kojega je glasalo više Bošnjaka nego Hrvata, predstavlja “rušenje Daytonskog sporazuma”. “Ako Bošnjaci ne prihvate razgovor o toj temi, nego ako još jednom, na izborima u oktobru ove godine, hrvatski član Predsjedništva bude izabran većinskim glasovima Bošnjaka, neosporno će biti snažnih reakcija”, kazao je visoki diplomatski izvor Nacionala blizak premijeru Plenkoviću. “To trenutačno apsolutno nije tema u Vladi i u HDZ-u, ali jest tema da se učini maksimalno sve kako bi došlo do promjene Izbornog zakona tako da se Hrvatima trajno zajamči mogućnost da sami biraju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda”, zaključio je spomenuti izvor Nacionala.
Tim nedvosmislenim stavom taj je izvor komentirao nedavni dramatičan istup zastupnika HDZ-a u Evropskom parlamentu Tomislava Sokola, koji je u Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne u subotu, 3. januara, i na retoričkoj i na sadržajnoj razini iznio stavove kakvi se iz HDZ-a nisu mogli čuti još od ratnih vremena u prvoj polovini devedesetih godina prošlog stoljeća. “Postoje šanse”, rekao je uz ostalo Sokol, “da će promjene Izbornog zakona doći drugim putem. Ne vidim s muslimanske strane spremnost na dogovor, ali moguće je da se to dogodi i mimo njihovog pristanka”, dodao je, pri čemu je znakovito i važno da je RTV Herceg-Bosne, transkribirajući Sokolovu izjavu za svoj portal, umjesto sintagme “mimo njihovog pristanka” napisao “drugim putem”, pa su i svi ostali portali, jer je Sokolova izjava snažno odjeknula i u BiH i u Hrvatskoj, izjavu prenijeli u bitno ublaženoj formi, ovako: “Ne vidim s muslimanske strane spremnost na dogovor, ali moguće je da se to dogodi i drugim putem.” Činjenica je, međutim, što se može provjeriti na snimci priloga, da je Sokol rekao “mimo njihovog pristanka”, što bi moglo značiti da bi HDZ-ov eurozastupnik bio spreman princip konsenzusa u BiH zamijeniti zloslutnim trumpističkim načelom da bi moć, a ne dogovor, trebala određivati odnose u susjednoj zemlji. “Dugoročno”, kazao je Sokol, “unitarna politika definitivno nema podršku Zapada, to je za Hrvate strateški najvažnije i ako muslimani ne budu spremni na kompromis i ako se ne urazume, dobit će rješenje koje je iz njihove perspektive puno gore. Drugim riječima, ako ne budu spremni na dogovor oko Izbornog zakona, a vjerovatno neće biti, ako ne budu spremni na reforme Izbornog zakona u dogledno vrijeme, jednog jutra će se probuditi s trećim entitetom“, rekao je Sokol, koji se u svom iznenađujućem istupu pozvao i na EU: “Ako se ne dogodi neki jaki pritisak izvana, recimo, djelovanjem Visokog predstavnika, ne vidim da će tu doći do neke relaksacije i dogovora, a onda je jako teško govoriti o evropskoj perspektivi.“
To im je samo poruka
Visoki hrvatski diplomatski izvor s kojim je razgovarao Nacional nipošto se nije decidirano ogradio od iznenađujuće radikalnog Sokolova istupa. Štoviše, nazvao ga je “porukom”. “Ako Bošnjaci ne pokažu spremnost za dogovor, možda će Sokol u Evropskom parlamentu jednostavno pokrenuti neku radikalnu inicijativu, što je njegovo pravo, a imalo bi i težinu jer on u EP-u može naći saveznike da otvori tu raspravu”, upozorio je sugovornik Nacionala, koji je posve svjestan provokativnosti Sokolova obraćanja Bošnjacima nazivom “muslimani”. “To im je samo poruka”, kazao je sugovornik Nacionala. “To nije službeni stav Hrvatske. Oni su za hrvatsku vladu, državu i diplomaciju Bošnjaci. Ali to je ovo što Sokol hoće zaoštriti i u tim okvirima i unutar Evropskog parlamenta tražiti saveznike – a podloge ima. No da se razumijemo: Sokol nije rekao što će učiniti niti da će tražiti formiranje trećeg entiteta. On, naprimjer, najprije može dramatizirati problem. To bi vjerojatno bio prvi cilj. A ako ni to ništa ne promijeni, u tom slučaju ne bi bila isključena ni varijanta trećeg entiteta.” U odgovoru na pitanje koga hrvatska vlada smatra legitimnim sugovornicima za razgovor o promjeni Izbornog zakona, sugovornik Nacionala bio je vrlo jasan: “One koji su na vlasti u BiH. Nikoga drugoga.”
Tomislav Sokol svoju je izjavu dao u kontekstu izborne godine, jer bi se u oktobru trebali održati redoviti opći izbori, koji uključuju i Predsjedništvo BiH, ali i u kontekstu neuspješnih dogovora u BiH o napretku u pregovorima za priključivanje EU-u. Očigledno je da HDZ, vladajuća stranka članice EU-a i pripadnica Evropske pučke stranke, najjačeg političkog bloka Unije, želi iskoristiti taj svoj položaj kao polugu za promjenu načina glasovanja za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Sadašnji model, u kojemu je Željko Komšić četiri puta izabran na taj položaj premda je, po svemu sudeći, izabran s više glasova Bošnjaka nego Hrvata, postao je povodom teške i višegodišnje političke krize u odnosima Hrvatske i BiH, u kojoj vlasti Hrvatske na svim razinama odbijaju surađivati s Komšićem, ne priznajući ga kao legitimno izabranog člana Predsjedništva i ignorirajući da jest legalno izabran. I dok problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH uistinu jest kontroverza koja zahtijeva dogovor na zadovoljstvo, ili najmanje moguće nezadovoljstvo, svih, bizaran je paradoks da se Hrvatska, u svom nastojanju da postigne što želi, služi potencijalnom prijetnjom formiranja trećeg entiteta, što je verzija ratnog cilja devedesetih, te da se pritom, štaviše, poziva na podršku Evropske unije. Pa bi se čak moglo zaključivati da federalizaciju BiH, koja je devedesetih postala povodom za krvoproliće s više od sto hiljada mrtvih, 35 godina kasnije politički eksponent vladajućeg HDZ-a u Evropskom parlamentu namjerava pokušati vratiti kao legitiman politički projekt – nastojeći ga legitimirati kao inicijativu koja započinje iz središta same Evropske unije.
Došao je čas preslagivanja
Sokolov istup može se tumačiti i kao mogućnost da je hrvatska izvršna vlast iz aktealnih globalnih političkih promjena izvukla strateški zaključak da je došao čas za dugoročno preslagivanje daytonskog ustroja Bosne i Hercegovine
Politički lik Tomislava Sokola najbolja je personifikacija takvog bizarnog političkog razvoja, u kojemu bi sam EU trebao postati jamac daljnje disolucije zemlje za čije je očuvanje proliveno toliko krvi i potrošeno toliko svakojakih resursa same te Evropske unije. U Hrvatskoj politički slabo poznat, Sokol je u hrvatskim političkim krugovima susjedne zemlje prava medijska zvijezda. Arhiva Radiotelevizije Herceg-Bosne, naprimjer, obiluje njegovim izjavama u kojima, u posljednje dvije godine, razvija neku vrstu trampističke teorije kojom prijetnju radikalnog islamizma, združenu s navodnom prijetnjom antisemitizma i radikalne ljevice, objedinjuje u ideološki amalgam koji će teško doprinijeti osnaživanju uzajamnog povjerenja u susjednoj zemlji, ali svakako može potpiriti uzajamni strah i nepovjerenje. Tako je RTV HB 12. decembra 2023. – dva mjeseca nakon Hamasova masakra više od 1200 Izraelaca 7. oktobra te godine – prenio Sokolov nastup u raspravi Evropskog parlamenta o stanju u Izraelu u kojemu je, među ostalim, rekao i kako “posebno zabrinjava jačanje radikalnih islamističkih pokreta koji ugrožavaju sigurnost građana u Evropskoj uniji i koji diljem evropskih metropola pružaju podršku terorizmu Hamasa. Pripadnicima takvih pokreta mjesto nije u Evropi niti bi Evropa takve pokrete trebala tolerirati”. Početkom maja 2024., tokom izborne kampanje za Evropski parlament, Sokol je na RTV HB izjavio kako su “Bošnjaci preko dvadeset godina stvarali histeričnu atmosferu stalne ratne psihoze“, dodajući da “bošnjačka politika održava stalnu histeriju i neprijateljstvo prema druga dva konstitutivna naroda u BiH”. Iskoristio je još medicinskih termina pa rekao kako će „za liječenje kolektivne psihoze trebati još vremena”. No Sokol je na RTV-u HB postao naročito rado viđen gost otkako je Donald Trump postao američki predsjednik. U raspravi o stanju u BiH u ožujku ove godine, Sokol je kazao da “jedni u BiH gledaju prema Moskvi i Beogradu, drugi prema Ankari, dok Hrvati dosljedno zagovaraju evropske vrijednosti poput demokracije i jednakopravnosti”. “Danas se često govori o opasnosti od separatizma, a umanjuje drugi problem BiH, a to je unitarizam. Pokušaji da se BiH centralizira i podredi volji Sarajeva, razaraju njezinu unutarnju stabilnost i negiraju temeljno načelo na kojem počiva, konstitutivnost triju naroda”, kazao je među ostalim.
“Ubiti pticu rugalicu”
U raspravi o redovitom godišnjem izvještaju Evropske komisije o BiH, u julu prošle godine, Sokol je, među ostalim, ustvrdio da je “radikalizacija dijela Bošnjaka sve veći problem koji ne smijemo ignorirati” te kazao kako “zabrinjava porast antisemitizma, osobito u bošnjački većinskim sredinama, zbog kojeg je otkazana i Konferencija evropskih rabina u Sarajevu”. U samo tri mjeseca, od jula do oktobra prošle godine, Sokol je dramatično zaoštrio vlastiti politički govor. RTV HB prenio je njegov istup od 9. oktobra prošle godine na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, tijekom rasprave o rastu antisemitizma u Evropi, gdje je, prema izvješću RTV-a HB, rekao da je “islamistička genocidna ideologija podjednako antikršćanska kao i antižidovska” te da “urušava same temelje Evrope”. “Prošlog tjedna smo svjedočili brutalnom terorističkom napadu na Židove u Manchesteru, događaju koji nije izolirani incident, već dio sustavnog rasta antisemitizma u Evropi. Ovaj val mržnje i nasilja usko je povezan s radikalnim islamističkim skupinama koje, uz podršku ljevičarskih ekstremista, marširaju u srcima naših gradova i šire svoje otrovne ideje. Islamistička genocidna ideologija podjednako je antikršćanska kao i antižidovska i urušava same temelje Evrope. Puštanje tog zla kroz masovnu nekontroliranu imigraciju, ugrožava sigurnost naših žena i djece i prijeti opstanku zapadne civilizacije. Radikalni ljevičari koji to zagovaraju i podržavaju ekstremističke skupine poput Hamasa i Muslimanskog bratstva, suodgovorni su za ono što se danas događa na ulicama europskih gradova”, kazao je Sokol u EP-u i zaključio: “Evropska unija mora biti čvrsta u borbi protiv islamizma. Kriminalce i teroriste treba strpati u zatvor, a ilegalne migrante deportirati. Muslimanskim fundamentalistima i njihovoj ideologiji nema mjesta u normalno uređenom društvu. Oni poznaju samo silu i zato je vrijeme da je primijenimo na pravi način.“ Istoga dana Sokol je na svom službenom profilu na Facebooku objavio ovu izjavu: “Radikalnom islamizmu nema mjesta u EU-u! To je ideologija mržnje koja poznaje samo silu i razaranje. Iza ljevičarskih parola o ljudskim pravima krije se podrška terorističkim organizacijama poput Hamasa. Svi koji ih podržavaju snose dio odgovornosti za islamističke zločine na evropskom tlu.”
Na navedene izjave Tomislava Sokola reagirali su bošnajčki ministri Elmedin Konaković tretirajući ga kao političkog marginalca, te Zukan Helez koji ga je nazvao “ustačkim kopiletom”. Oni su samo pokušali “ubiti pticu rugalicu” bez pokušaja uočiti šta se stvarno “iza brda valja”.
Međutim, iznenadna posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Banjoj Luci, gdje ga mu je srdačan doček napravio bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik, definitvno je pokazala šta se zaista “iza brda valja”. Formalno, Plenković je posjetu napravio uz kršćanske blagdane, ali politički je bila tempirana nakon njegove diplomatske turneje koja je obuhvatila nanaizane posjete Vatikanu, Parizu i Berlinu. Plenković nije ni krio da je sa evropskim liderima razgovarao o Bosni i Herecgovini. Možda mu je to bila i glavna tema da dobije “zeleno svjetlo” za raspakirnaje Daytonskog mirovnog sporazuma. Naravno da nije mogao nači boljeg partnera za to od Dodika.
Tako da je više nego jasno, pošto je ovo izborna godina, a nakon izbora odlazi i sadašnji visoki predstavnik Cristian Schmidt, ne budu li se u njoj popravili hrvatsko-bošnjački odnosi, da je neminovna politička kriza u kojoj će hrvatski secesionizam kulminirati na isti način kao i srpski.
Malo je vjerovatno da bi moglo doći do pomaka u presjecanju Gordijevog čvora, kakvim izgleda pitanje Izbornog zakona, od strane visokog predstavnika Schmidta, a pošto Čović nije ni za jotu promjenio svoj odnos prema Dodiku, još je manja vjerovatnoća da iko od bošnjačkih političkih lidera želi sa njim raditi na rješenju tog pitanja.
Dakle, ostaje neka varijanta da se pitanje Izbornog zakona amortizira kroz izbornu volju Hrvata. Pošto se ipak napravio neki hrvatski blok opozicionih stranaka, što znači da je politički pluralizam kojeg su Hrvati bili žrtvovali za unutarizam oličen u HNS-u, kako je izjavljivao Božo Ljubić, to bi mogla biti prilika za velike promjene.
Za sada hrvatska opozicija traži svoga “blanušu” kako bi Čovića “izbacili iz sedla” kao što je to opozicija u RS-u učinila sa Dodikom.
Ali avaj, hrvastkog “bkanuše” nema na vidiku. I oni koji su špekulirali sa imenom Martina Raguža brzo su utihnuli. Da li je to taktika opozicije da ga poštede nemilosrdne harange, kojoj će neminovno biti izložen svaki Čovićev oponent, ili je Raguž procjenio da ne bi uspio poraziti HDZ-ovog kandidata, ostaje nepoznanica.
Međutim, postoji hrvatski kandidat koji bi sasvim sigurno mogao osvoji isti broj glasova koje je dobivao Željko Komšić. Radi se o profesoru Ivi Komšiću koji slovi kao moralna vertikala na bosansko-hercegovačkom političkom nebu. Pitanjem zašto se Ivo Komšić ne kandidira poentiramo ovu analizu, ali ujedno i otvaramo temu svih tema predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini.
(TBT, Tim za analitiku)
The post NEMA (B)RATA BEZ BOŠNJAKA I HRVATA: Plenković relomio i dao podršku trećem entitetu u BiH! Ima li Sarajevo odgovor?! appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
