Astronomska zajednica s velikim uzbuđenjem prati putanju novootkrivenog kometa koji bi početkom travnja mogao prirediti spektakularan prizor na večernjem nebu. Komet, službeno nazvan C/2026 A1 (MAPS), pripada zloglasnoj obitelji kometa poznatoj po nekim od najsjajnijih nebeskih pojava u zabilježenoj povijesti, no njegova sudbina ovisi o opasnom i vatrenom susretu sa Suncem koji ga uskoro očekuje, piše Science Alert.
Otkriven je 13. siječnja ove godine od strane tima četvorice astronoma amatera koji su koristili daljinski upravljani teleskop u čileanskoj pustinji Atacama. Brzo je postalo jasno da nije riječ o običnom svemirskom tijelu, već o članu grupe poznate kao Kreutzovi kometi koji se kreću ekstremno izduženim putanjama i prolaze nevjerojatno blizu Sunca.
Potomak drevnog mega-kometa
Ono što komet MAPS čini toliko posebnim jest njegovo podrijetlo. Kreutzovi kometi zapravo su fragmenti jednog divovskog kometa, promjera većeg od sto kilometara, koji se raspao prije više od dvije tisuće godina, vjerojatno u trećem ili četvrtom stoljeću prije Krista, nakon što je prošao preblizu Suncu.
Njegovi su se dijelovi nastavili raspadati tijekom kasnijih prolazaka, stvarajući čitav roj manjih i većih kometa na sličnim putanjama.
Kroz povijest, upravo su veći fragmenti iz ove obitelji postali poznati kao “Veliki kometi”. Jedan od najpoznatijih, Veliki komet iz 1882. godine, bio je na vrhuncu sjaja čak stotinu puta sjajniji od punog Mjeseca, dok je komet Ikeya-Seki 1965. godine bio najsjajniji komet 20. stoljeća i mogao se lako vidjeti golim okom usred bijela dana.
Posljednji veći član ove obitelji bio je komet Lovejoy 2011. godine, koji je jedva preživio prolazak pokraj Sunca i zasjao sjajem planeta Venere.
Što možemo očekivati od kometa MAPS?
Komet C/2026 A1 (MAPS) već je srušio jedan rekord: u trenutku otkrića bio je dalje od Sunca nego bilo koji dosad uočeni Kreutzov komet. Ta činjenica navodi astronome na zaključak da bi se moglo raditi o neuobičajeno velikom fragmentu.
Prethodni rekorder bio je upravo Ikeya-Seki, što budi nadu u sličan utakmica. Ipak, tehnologija je u posljednjih sedamdeset godina znatno napredovala, pa je vjerojatnije da je MAPS uočen ranije zbog boljih instrumenata, a ne nužno zbog svoje veličine.
Ključan trenutak dogodit će se 4. travnja, kada će komet proći na samo 120.000 kilometara od Sunčeve površine, jureći brzinom većom od dva milijuna kilometara na sat. Pritom će biti izložen temperaturama od nekoliko tisuća stupnjeva i golemim plimnim silama koje bi ga mogle rastrgati.
Ako preživi taj vatreni susret, u danima nakon prolaska mogao bi postati veličanstven prizor na večernjem nebu. Postoji čak i mogućnost da postane toliko sjajan da bude vidljiv i danju.
Zbog svoje putanje, bit će puno lakše vidljiv promatračima na južnoj hemisferi.
Zanimljivo je da bi najbolji scenarij za promatrače mogao biti upravo njegovo raspadanje tijekom prolaska pokraj Sunca, jer bi to moglo uzrokovati naglo i neočekivano povećanje sjaja.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
 mogao bi prirediti spektakularan show na nebu. Hoće li preživjeti blizak susret sa Suncem ili će se raspasti i zasjati još jače?){kind=link}