Naučnici su sproveli istraživanje tokom kojeg su uspjeli da zabilježe 25 najčešćih pokreta rukama korisnika, od pranja ruku do kucanja ili skrolovanja po ekranu telefona.
Pametni satovi postaju sve popularniji, jer je već odavno prevaziđena činjenica da se sat koristi samo da bi saznali koliko je sati. Osim tačnog vremena, pametni satovi mogu da nam daju i podatke o našem kretanju, sjedenju, spavanju ili bavljenju fizičkim aktivnostima. Većina ovih satova opremljena je senzorima koji mjere kako se mijenja naš način kretanja u toku dana, to jest da li u datom trenutku šetamo, trčimo ili vozimo bicikl.
Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon pronašli su način kako da senzore za pokrete iskoriste za mjerenje svega što naše ruke rade dok nosimo pametni sat, prenose elektronski mediji.
U izvještaju koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji o tehnologiji u Glazgovu predstavili su nova saznanja kako elektronika može da saznaje i uči o svojim korisnicima preko senzora koji su ugrađeni u većinu današnjih pametnih telefona, pametnih satova i drugih sličnih uređaja.
Naučnici su u eksperimentu pratili pokrete ruku 50 učesnika ogleda koji su bilježili šta rade s rukama u periodu od skoro hiljadu sati kako bi stvorili bazu podataka. Dobijeni podaci bili su dovoljni da se napravi algoritam koji je u 95,2 odsto slučajeva mogao tačno da predvidi 25 najčešćih pokreta, uključujući pranje ruku, skrolovanje po ekranu telefona, pranje posuđa, korišćenje daljinskog upravljača ili kucanje po tastaturi.
Da bi uspjeli da zabilježe ovaj tip pokreta ruku, naučnici su u satove ugradili veoma brze senzore preko kojih su uspjeli da odrede položaj ruku, najčešće pokrete, pa čak i informacije o akustici, odnosno mikrovibracije koje stvaraju ruke ispitanika.
Kris Harison, glavni istraživač grupe „Fjučer interfejsis” (Future Interfaces) sa Univerziteta Karnegi Melon, kaže da je ovaj način istraživanja sličan kao kad držite stetoskop u ruci. Uređaj je, uz pomoć algoritma, uspio da zabilježi razne vrste pokreta.
Ova tehnologija predstavlja novi prodor u razvoju nauke, jer su naučnici uspjeli da urade nešto što je do danas bilo nemoguće, istakao je Harison.
On je objasnio da je sada moguće da vaš sat preko aplikacije prati koliko vremena trošite za jelo i koliko ste kalorija unijeli. Isto tako, vaš sat bi mogao da vas opominje tokom dana ukoliko niste unijeli dovoljno tečnosti u organizam.
Razvojem novih tehnologija dobijaju se i nove mogućnosti u njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, ali treba se zapitati kako ona utiče na zaštitu ili eventualnu zloupotrebu podataka korisnika.
Na primjer, ukoliko bi ovaj sistem zabilješke o pokretima ugradili u satove kompanija „Epl” ili „Samsung” ili neke druge firme, korisnici satova bi ih automatski snabdijevali svim podacima sa svojih pametnih satova koji se odnose na kretanje. Ipak, koautor studije Džirad Lupit vjeruje da bi svi podaci trebalo da ostaju isključivo na pametnim satovima, bez mogućnosti povezivanja na internet, čime bi se spriječila eventualna zloupotreba.
Najbitnija činjenica jeste da je ovo istraživanje pokazalo kako čak i najmanji senzor, kao što je senzor pokreta, može da pruži dosta informacija o tome kako ljudi provode svoje vrijeme.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
