NAJVIŠE STRADALIH U PLANINAMA ZA POSLJEDNJIH 20 GODINA: Poginulo 50 osoba, najviše zbog…

Prošle godine u planinama U Sloveniji je poginulo 50 osoba, što je rekordan broj smrtnih slučajeva u planinama u posljednjih 20 godina vođenja takve statistike, objavila je Gorska spasilačka udruga.

Prošle godine izveli su 633 spašavanja, u nešto manje od polovice slučajeva radilo se o stranim državljanima.

Početkom godine Gorska spasilačka udruga Slovenije (GRZS), predstavila je analizu intervencija gorskih spašavatelja za proteklu godinu. Kako napominju, u planinama je sve više nesreća, a spašavanja su sve zahtjevnija.

“U posljednjih 10 godina broj intervencija porastao je s 430 godišnje (u 2015.) na 660 nesreća u planinama godišnje.”

Prošle godine intervenirali su u 633 nesreće, što znači da se njihov broj povećao za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno su gorski spašavatelji prošle godine uspjeli spasiti 767 osoba, u 46 posto slučajeva radilo se o stranim državljanima.

„Ovaj put brojka nije rekordna (najveći broj spašavanja, 687, bio je 2023.), ali rekordan broj smrtnih slučajeva u planinama je zabrinjavajući“, upozoravaju, dodajući da je prošle godine u planinama bilo 50 smrtnih slučajeva, što je znatno više nego godinu prije, kada ih je bilo 37.

Od 50 smrtnih slučajeva, 15 je bilo stranih državljana, navode.

„U posljednjih 20 godina ovo je najveći i najzabrinjavajući broj smrtonosnih nesreća“, upozoravaju. Dodaju da je najzvučnije i najzahtjevnije spašavanje stranih planinara u lavini pod Tošćem, koja je odnijela tri života.

Najčešći uzrok nesreće i dalje je poskliznuće (24 posto nesreća), a slijede nepoznavanje terena, neprikladna oprema i nepripremljenost za turu, prema podacima gorske udruge spašavanja. Prema njima, poskliznuća se najčešće događaju zbog umora, spoticanja o korijen ili kamen, gubitka ravnoteže na stazi koja je postala prezahtjevna ili trenutka nepažnje kada je pogled usmjeren negdje drugdje umjesto na stazu.

„Među uobičajenim uzrocima nesreća su i nepoznavanje terena (22%), što znači spašavanje osoba koje su ili zalutale na neprohodno područje ili koje zbog njegove složenosti nisu mogle nastaviti put te su zaglavile, neprimjerena osobna oprema (11%) i fizička nepripremljenost za turu (10%)“, objašnjavaju iz GRZS-a, dodajući da se većina nesreća dogodila tijekom hodanja stazom (20%), hodanja izvan ceste (8%), zbog aktivnosti u zraku (7%), a manje tokom vožnje brdskog bicikla (4%), penjanja (4%), aktivnosti u vodi (2%), na poslu (2%) ili skijanja (2%).

Prošle godine velika većina intervencija (89%) bile su akcije spašavanja (588), 10 posto bile su intervencije pretraživanja (67), a helikopter Slovenske vojske ili policije sudjelovao je u 41 posto intervencija.

Najviše intervencija u 2025. godini izvela je udruga GRS Bohinj (96; 14 posto svih intervencija), zatim GRS Ljubljana (69 intervencija ili desetina svih) i GRS Bovec (60 intervencija ili 9 posto svih), koje su zbog turizma “najopterećenije gorske službe spašavanja u Sloveniji”. Najviše nesreća u planinama (352) dogodilo se tijekom glavne turističke sezone ili u ljetnim mjesecima (od lipnja do kolovoza). Najviše nesreća (128) dogodilo se na području Triglava, a slijede Kamniško-Savinjske Alpe (103).

Gotovo polovica spašavanja, 331, bila su spašavanja neozlijeđenih osoba, dok se broj spašavanja teško ozlijeđenih osoba povećava. Većina žrtava bila je u dobnoj skupini od 20 do 29 godina (20%).

Udio spašavanja stranaca je u porastu – prošle godine, kako je spomenuto, strani državljani spašeni su u 46 posto slučajeva, što je dva posto više nego godinu prije.

„Među stranim spašavanjima najčešći su državljani Njemačke (65), Poljske (34), Hrvatske (25), Mađarske (23), Češke (23), Austrije (22), Velike Britanije (22), Francuske (20), Nizozemske (18), Belgije (15)“, napisao je također GRZS.