Musk je praktički izgradio SpaceX mitologiju na Marsu. Još od sredine 2010-ih pričao je o koloniji, tisućama letova Starshipa, prozorima lansiranja svake 26 mjeseci i ideji da čovječanstvo mora postati multiplanetarna vrsta. U nekoliko navrata davao je i vrlo optimistične rokove za prve misije, a Mars je bio “sjever” prema kojem se sve ravnalo, od dizajna Starshipa do poruka investitorima i publici.
Zašto je Mjesec realniji?
Zato je u zadnje vrijeme zanimljiv ton koji je Musk sam izabrao. Umjesto Marsa, naglasak je prešao na Mjesec: Musk govori da se na Mjesec može ići često, praktički stalno, dok su Mars prozori rijetki i putovanja duga. Mjesec je dva do tri dana leta i relativno “blizu” logistici, dok je Mars mjesecima daleko i svaka greška postaje skuplja i opasnija. U toj logici Mjesec postaje poligon za sve što treba kolonizaciji, ali bez razine rizika koji nosi Mars.
Tu je i hladna poslovna matematika. SpaceX već ima ogroman ugovor i pritisak vezan uz NASA-in Artemis program, gdje Starship u HLS verziji treba odraditi dio posla za povratak ljudi na Mjesec. NASA je u zadnje vrijeme pomicala rokove, a Artemis III se sve češće spominje kao misija koja će teško zaživjeti prije 2028. Kad si glavni dobavljač za takav projekt, teško je u isto vrijeme gurati i javnu priču da planiraš put na Mars, pogotovo kad Starship još uvijek prolazi kroz testove i iteracije koje se razvlače.
Drugim riječima, pomak prema Mjesecu nije samo PR. To je i rezultat realnosti razvoja hardvera. Starship mora dokazati pouzdane letove, ponovna slijetanja, orbitu, pa ono što je ključno i za Mjesec i za Mars: orbitalno pretakanje goriva. Bez toga nema ni lunarnog landera u praksi, a kamoli Mars logistike. Mjesec kao prioritet ima smisla jer SpaceX može graditi korak po korak, uz kraće periode učenja i češće pokušaje.
‘Bajka’ o koloniji na Marsu
Što onda znači ona Muskova rečenica o “samorastućem gradu” na Mjesecu? To, dakako, nije gotov urbanistički plan, nego samo ideja o infrastrukturi koja se može širiti sama od sebe: energija, komunikacije, skloništa, proizvodnja osnovnih dijelova na licu mjesta i redovan prijevoz tereta. Musk u novijim izjavama sugerira da je to ostvarivo u manje od deset godina, dok za Mars govori da je vremenski horizont realnije 20+ godina. To je ogromna promjena tona u odnosu na razdoblje kad je Mars bio u fazi “uskoro, samo što nije”.
Musk nikada nije rekao da je odustao od Marsa, nego da se prioritet pomiče. Mars je i dalje “konačni cilj” u SpaceX priči, ali više ne izgleda kao sljedeća stanica, nego kao projekt nakon što Mjesec odradi ulogu testnog poligona i logističke baze. Međutim, Musk je biznismen, te zato treba uzeti u obzir da bi bilo kakvo javno priznanje da nije u mogućnosti ispuniti svoj glavni cilj uvelike utjecalo na percepciju njegovih ostalih projekata i kompanija, a i njegovu osobnu percepciju (ako ju je još tko zadržao) kao pionira svemirskih istraživanja. Mjesec je ipak bliži, lakše se vraća kući, lakše se šalje pomoć i lakše se gradi “ritam” lansiranja.
Dakle, unatoč svemu, ne možemo tvrditi sa stopostotnom sigurnošću da “Musk se predomislio”, nego ovime želimo pokazati ono što je vjerojatno i on sam shvatio: kako onakva vizija udara u fiziku, rokove i ugovore. Mars je romantičniji i veći simbol, ali Mjesec je realniji za 2026. – 2030. razdoblje. Češći letovi, brži povrat informacija, manji rizik i jasniji institucionalni okvir kroz Artemis glavni su argumenti za to. Ako SpaceX u idućih par godina doista odradi ono što treba za Mjesec, to će automatski biti najjači argument da Mars jednog dana nije samo priča.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
