Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovom u energetskoj tranziciji, jer ogroman broj zahtjeva za priključenje solarnih i vjetroelektrana sve više opterećuje postojeću elektroenergetsku mrežu.
O ovoj temi će se raspravljati i na Samitu energetike u Trebinju (SET 2026), gdje stručnjaci upozoravaju da bez hitnih ulaganja u infrastrukturu postoji rizik od zastoja, pa čak i kolapsa sistema.
Prema riječima izvršnog direktora Elektroprenosa BiH Cvjetka Žepinića, trenutno je na mrežu priključeno svega sedam solarnih i sedam vjetroelektrana, ukupne snage oko 320 megavata, dok zahtjevi investitora dostižu čak 22.000 megavata.
“To je ogroman pritisak na sistem, posebno u početnoj fazi izdavanja dozvola, ali realizacija projekata značajno kasni”, upozorio je Žepinić.
Dodatni problem predstavlja zastarjela infrastruktura. Prenosna mreža BiH raspolaže kapacitetom od oko 4.500 megavata, a veliki dio sistema izgrađen je još 70-ih i 80-ih godina.
Iako stručnjaci tvrde da mreža trenutno može prihvatiti određeni broj novih projekata, jasno je da postoje ozbiljna ograničenja.
“Čak i uz pojačanja, nemoguće je prihvatiti sve planirane kapacitete, ali veći problem je gdje plasirati tu energiju, jer ni susjedni sistemi ne mogu apsorbovati toliki višak”, ističe Žepinić.
Direktor kompanije “Elnos grupa” Aleksandar Šukalo naglašava da interes investitora nikada nije bio veći, posebno za solarne i vjetroelektrane, ali upozorava da je neophodno napraviti selekciju projekata.
“Postoje hiljade megavata u zahtjevima i jasno je da se svi neće realizovati. Potrebno je strateški odlučiti koji projekti imaju prioritet”, rekao je Šukalo.
Pozitivan trend bilježi i rast obnovljivih izvora. Prema podacima sa Samita, kapaciteti vjetroelektrana povećani su za 25 posto, solarnih elektrana za 30 posto, dok su mali solarni sistemi zabilježili rast od čak 62 posto.
Ukupna instalirana snaga iz obnovljivih izvora u BiH već sada prelazi 1.100 megavata, dok maksimalna potrošnja sistema iznosi oko 2.209 megavata, što pokazuje koliko brzo sektor raste.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bez modernizacije mreže uključujući digitalizaciju, automatizaciju i uvođenje pametnih sistema – dalji razvoj može biti ozbiljno ugrožen, javlja Indikator.ba.
Poseban fokus u budućnosti biće i na baterijskim sistemima za skladištenje energije, čija cijena opada, što ih čini sve dostupnijim rješenjem za stabilizaciju elektroenergetskog sistema.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
