Trećeg entiteta nema i neće ga biti, to svi znaju, jer bi to značilo promjenu Dejtonskog sporazuma, a oni lobiraju za to otkad znaju za sebe – to nije politička realnost, poručio je, između ostalog, u intervju za Euronews BiH ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Euronews BiH: Nakon što je Sabor Hrvatske usvojio odluku da se gradi odlagalište za nuklearni otpad na Trgovskoj gori uslijedile su poprilično oštre reakcije i optužbe na vaš i račun vašeg ministarstva da niste uputili protestnu notu na vrijeme. Šta se tu tačno desilo?
Konaković: Prije svega, to s Ministarstvom vanjskih poslova nema nikakve veze. Ima veze samo zato što ja petljam u tu temu. Ona je nominalno isključivo u nadležnosti ministra Košarca. Dakle, istina je da je od ministra Košarca došlo neko pismo, došlo je nekim niskim nivoima komunikacije iz neke službe u službe. I to realno, ja ovdje, koliko nam papira takve vrste dolazi, ne mogu ni znati. Kada ima neku važnost, neki dokument koji ministar želi da naglasi, uvijek komuniciramo direktno, čujemo se, dogovorimo se, pa se onda mi uključimo da poštarski, ali efikasnije, ili eventualno još nešto naglasimo i pošaljemo neki dokument. On nema pravo poslati notu, on je poslao jedno pismo. Ono što je od svega najsmješnije jeste da je sadržaj tog pisma toliko mlak i toliko loš da, naravno, nikada nisam rekao da je oštar. Kvalitetan je nedovoljno i nije oštar. On je samo nabrojao fakte, činjenice. Taj dokument ćemo objaviti, u kojem on govori: nemojte, nemojte. To bi neko udruženje za zaštitu okoliša napisalo sigurno mnogo kvalitetnije nego što je to uradio Košarac. Ovdje zapravo nasrću neki domaći mediji koji to rade svaki dan, u kojima sam ja meta svaki dan. Danas sam dva puta na naslovnici jednih od tih novina. Zapravo bježe od stvarnog problema.
Euronews BiH: Šta je stvarni problem u vezi s Trgovskom gorom?
Konaković: Ministarstvo vanjske trgovine se Trgovskom gorom bavi dugo. Postoje tri ekspertska tima koja su plaćena da rade svoj posao, imenovana na prijedlog gospodina Košarca i još nekih institucija, koja su plaćena ozbiljnim novcem, a nikada nisu podnijela izvještaje o tome šta rade. Postoji još jedan, možda uočljiviji problem. Košarac nam je predložio, Vijeće ministara je odabralo advokatsku kancelariju koja nam fakturiše iz Dubaja. Dakle, svoje usluge međunarodni advokatski timovi koje smo do sada platili preko 300 hiljada eura. Koštaju zemlju, a nemamo pojma šta rade i kako rade. Sve se to zanemaruje zato što Košarac kaže da je neko pismo hodalo po ministarstvima.
Euronews BiH: Šta je zapravo zbunilo javnost?
Konaković: Ljudi kažu da nismo to nikako poslali. To je netačno. To je otišlo još u oktobru i već dva i po mjeseca je u Hrvatskoj, kod svih ministara i u svim ministarstvima. Kada pročitate sadržaj, siguran sam da na njega nisu ni obratili pažnju. Umjesto da svi pitamo Košarca zašto do sada nije inicirao da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine tuži Hrvatsku, jer je ovo jedan od najgrubljih nasrtaja Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu i da poduzmemo sve pravne radnje, a možemo ih poduzeti mnogo, oni su se počeli baviti nekim trivialnim dopisom iz ministarstva u ministarstvo, koji nije nota, nego je neki spis koji bi udruženje za zaštitu okoliša bolje napisalo.
Euronews BiH: Postoji li saglasnost u Vijeću ministara po pitanju Trgovske gore?
Konaković: Mislim da ne postoji. Ja sam ovdje više puta govorio, pregledao sam čak i da mi nije nešto izletjelo i znam da od početka ove teme podržavam sve što je htjelo da radi Košarčevo ministarstvo, a očigledno nije radilo. Sastajali smo se on i ja nekoliko puta, delegirali te teme. To je njegov posao, ali sam ga u tome podržavao jer je problem Trgovske gore zaista problem Bosne i Hercegovine. To je jedan od najljepših dijelova naše države i može biti ekološki ugrožen. Životi ljudi mogu biti ugroženi. Hrvatska ne dozvoljava naše eksperte u tim timovima, nije dozvoljavala nadzore, čak ste imali inspekcije koje su to zaustavljale. Sve smo to pratili i komentarisali. Ali se plašim da će ministar iz HDZ-a ovog puta štititi interes Hrvatske.
Euronews BiH: Kako vidite rješenje i hoće li Bosna i Hercegovina krenuti u tužbu?
Konaković: Bosna i Hercegovina mora krenuti u pravnu borbu što prije i što hitnije. To ćemo svakako predložiti na sjednici Vijeća ministara, ako predsjedavajuća sazove sjednicu u skladu s poslovnikom. Ključ je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Znam da Denis Bećirović sigurno hoće zaštititi interese Bosne i Hercegovine. Ne sumnjam ni u Željka Komšića. Sve je sada u rukama Željke Cvijanović. Nakon zagrljaja i poljubaca s Vladom Hrvatske i premijerom, te priča o savezništvu, evo gdje nas je to dovelo. Da vidimo kako će se sada zaštititi životi ljudi, okoliš i lijepi dijelovi Bosne i Hercegovine. Ovaj problem se ne može gledati etnički. Najugroženiji dio je upravo dio Republike Srpske.
Euronews BiH: Spomenuli ste da se često odgovornost prebacuje s nivoa na nivo. Kako to komentarišete u širem političkom kontekstu?
Konaković: To prebacivanje odgovornosti mi je poznato i iz drugih situacija. Tako je bilo i sa famoznim skupom u Neumu koji treba da organizuje kabinet predsjedavajuće, gdje se ponovo tražila krivica u ministru vanjskih poslova. Znam zašto to rade i to me uopšte ne nervira.
Euronews BiH: Kako uopće vidite rješenje kada je riječ o Trgovskoj gori? Hoće li Hrvatska izgraditi skladište ili će Bosna i Hercegovina pokrenuti tužbe?
Konaković: Bosna i Hercegovina mora krenuti u pravnu borbu što prije, što hitnije. To ćemo svakako predložiti na sjednici Vijeća ministara. Ako predsjedavajuća sazove sjednicu, trebala bi je sazvati u skladu s poslovnikom. Ali ovdje je ključ u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Znam da Denis Bećirović sigurno hoće zaštititi interese Bosne i Hercegovine. Ne sumnjam ni u Komšića da u ovom predmetu neće biti pospan. Dakle, ovdje je sve u rukama Željke Cvijanović. Nakon zagrljaja i poljubaca s Vladom Hrvatske i premijerom i dolazaka na Dodikove slave, kako oni super sarađuju, i kako kaže Čović da će predsjedništvo naše savezništvo daleko dovesti – evo gdje nas je to dovelo. Da vidimo kako će sada zaštititi živote ljudi, okoliš i te lijepe dijelove Bosne i Hercegovine. Ovaj problem se ne može gledati etnički. Taj dio Republike Srpske je možda i najugroženiji u cijeloj ovoj priči. Da vidimo kako će se sada Željka Cvijanović ponijeti prema ovoj temi.
Euronews BiH: Nakon sjednica Vijeća ministara često se govori o blokadama SNSD-a uz podršku HDZ-a, posebno kada je riječ o evropskim zakonima i imenovanju glavnog pregovarača. Kako to komentarišete?
Konaković: Ja to ne gledam tako. Mislim da je SNSD popustio prijetnjama i blokadama, jer su rekli da ako nema priče o pregovaraču, nema ni sjednica, pa su još jednom slagali. Jučer nije bilo priče o pregovaraču i neće je biti dok se ne usvoje evropski zakoni. To se neće desiti na Vijeću ministara nikada. Kada se usvoje evropski zakoni, tada ćemo sjesti i razgovarati o tome ko će na najbolji način pregovarati u ime Bosne i Hercegovine. Još jednom ponavljam, taj neko se mora zakleti da više voli Brisel nego Moskvu. U SNSD-u takve ljude ne vidimo. Dobro je što se sjednica jučer održala i što je SNSD prekinuo s blokadama. To vam je još jedan pokazatelj njihove konzistentnosti u političkoj dinamici.
Euronews BiH: Kako ocjenjujete jučerašnji rad Vijeća ministara?
Konaković: Urađen je prilično dobar posao, sa 55 i više tačaka dnevnog reda. Ali zanimljivo je da je SNSD oborio jednu diplomatsku rutinu koja se zove imenovanje vojnog atašea Slovenije. To rade sa zemljama Evropske unije koje su glasale za rezoluciju o Srebrenici. I sada postavljamo pitanje HDZ-u: da li Zagreb zna zašto SNSD to radi? Zato što HDZ nije dozvolio da legitimni predstavnici Srba, koji imaju dovoljan broj glasova, budu pozicionirani u Vijeću ministara. Da je jučer bio opozicioni ministar na poziciji zamjenika, svi bi ti dokumenti prošli. Dakle, HDZ je, i tu se slažem s ministrom Fortom, potpuno pomogao i doveo nas u situaciju da SNSD i dalje ima poluge moći.
Euronews BiH: Zasjeda se u Briselu, izvještaj Evropske komisije je stigao ili barem njegovi dijelovi. Kako biste ga opisali i šta su glavne zamjerke Bosni i Hercegovini?
Konaković: Bosna i Hercegovina je dobila niz kritika uz male pohvale. Realno, imali smo jednu jako lošu godinu. To je normalno zbog blokada koje Dejton omogućava ljudima iz te ruske podružnice zvane SNSD. U Dejtonskoj Bosni i Hercegovini bez konsenzusa se ne može ništa. Tek sada shvatamo vrijednost one prve godine koja je bila fantastična, kako su to komentarisali i evropski lideri. Bila je bolja od deset prethodnih godina. Tada smo imali tih sedam famoznih zakona, dva najveća budžeta, riješili Frontex, a sada smo opet usvojili najveći budžet. Uz pomoć opozicije iz Republike Srpske imamo i dva zakona od četiri uslova koja su prošla procedure i radimo na još dva. Imali smo priliku da već sada, sedamnaestog, dobijemo datum pregovora. Da smo uspjeli potvrditi zakone, izabrali bismo i pregovarača i slavili bismo istorijsku stvar za Bosnu i Hercegovinu. Nije dobro što smo to propustili, ali imamo još vremena.
Euronews BiH: Vjerujete li da se do marta može završiti posao i dobiti datum pregovora?
Konaković: Objektivno, može. Imat ćemo još jednu hitnu sjednicu Predstavničkog doma. Treba uvažiti sugestije koje smo dobili od Evropske unije i OSCE-a i popraviti kvalitetan zakon koji je dala opozicija. U dijelu integriteta zakona otišli su čak dalje od rješenja na kojima HDZ insistira. Ako ispunimo ova dva zakona i izaberemo pregovarača, dobit ćemo datum za početak formalnih pregovora s Evropskom unijom. Najbolje se vidi na primjerima Crne Gore i Albanije koliko je to važno.
Euronews BiH: Da li biste glasali za evropske zakone bez obzira na to ko ih predlaže?
Konaković: Glasao bih za svaki evropski zakon jer to glasanje omogućava da se zakon popravi kroz amandmansku proceduru. To smo već dogovorili i znamo da bi se u toj proceduri ispravili nedostaci koje su neki prijedlozi imali. Za evropske dokumente bih glasao uvijek, svaki dan i bez obzira ko ih predloži, jer nam je cilj da otvaranjem pregovora u potpunosti promijenimo ekonomsku perspektivu Bosne i Hercegovine i omogućimo mladima da ostanu u našoj zemlji.
Euronews BiH: Reformska agenda je dobila zeleno svjetlo. Da li sada slijedi čekanje prve tranše sredstava i imate li informaciju kada bi ona mogla stići?
Konaković: To je po meni tehnička stvar i mislim da će biti relativno brzo. Ne radi se o iznosu novca koji mijenja ekonomiju Bosne i Hercegovine, ali je to solidan iznos i zapravo pokazuje put kojim bismo trebali ići. To znači da ljudima olakšavamo život, da investiramo u projekte, da pomažemo ugrožene socijalne grupe i da dovodimo investitore. To je dobra stvar i u ovoj godini to možemo izdvojiti kao jednu kvalitetnu, iako na mišiće i silu proguranu stvar. Ipak je važno da je reformska agenda usvojena i da nismo ispali iz voza. Bilo bi katastrofalno da su ostale zemlje regiona ušle u program plana rasta i postepene integracije tržišta, a da je Bosna i Hercegovina ostala izolovana.
Euronews BiH: Vratimo se blokadama u institucijama Bosne i Hercegovine, konkretno u Domu naroda. Da li postoji način da se Dom naroda deblokira i da li je to povezano s imenovanjem ministra sigurnosti?
Konaković: Ovo je još jedna potvrda zašto nam, nažalost, još uvijek treba međunarodni intervencionizam i zašto je do sada visoki predstavnik morao zakonski rješavati pitanje ilegalne blokade Doma naroda. Ovo nisu dozvoljene blokade. To je ono o čemu ovi opozicionari pokušavaju lagati kada kažu da nije isto kad je Dodik ranije imao četiri ruke u Domu naroda. Tada je dolazio na sjednice, glasao protiv i zaustavljao procese. Sada se ilegalno bježi sa sjednica, izlazi u hodnike i ide kući kako bi se spriječile, prije svega, smjene SNSD-ovih kadrova koje su formalno i demokratski obezbijedile većinu za smjenu. U Domu naroda postoji više nego dovoljan broj ruku. Sada se može desiti da se isti proces primijeni i na evropske zakone, pa da se zapitamo da li je Dejton omogućio da Putin preko svojih ruskih špijuna blokira evropski put Bosne i Hercegovine i da li je to Evropskoj uniji u redu.
Euronews BiH: Posebno su odjeknule poruke sa konferencije u Zagrebu o Daytonu, ustavnim i izbornim reformama. Kako to komentarišete?
Konaković: Meni je jako drago što se taj skup desio. Ne slažem se s onima koji kažu da ne treba razgovarati, pogotovo kada su razgovarali i s ratnim zločincima. O budućnosti Bosne i Hercegovine se mora razgovarati. Dobro je da se ponovo analiziraju činjenice o tome šta nam je Dayton donio, koje su mu slabosti i koje su prednosti, ali i da čujemo planove nekih aktera za budućnost Bosne i Hercegovine. HDZ insistira na famoznom pitanju izbora hrvatskog člana Predsjedništva. Bošnjački lideri su rekli da to nije fer, ali jeste legalno i ustavno, jer u suprotnom bi se više puta obraćali Ustavnom sudu. Međutim, HDZ vješto skriva drugi dio priče i nikada ne odgovara na pitanje koje još pozicije, osim člana Predsjedništva, pripadaju hrvatskom narodu, a da ih oni ne konzumiraju. Imamo situaciju u kojoj HDZ koristi stranku ispred naroda. Isto rade i SDA i SNSD. Kada analiziramo Dayton, vidimo da je u raspodjeli pozicija najugroženiji bošnjački narod.
Euronews BiH: Da li postoji mogućnost trećeg entiteta i da li se lobira za njega?
Konaković: Trećeg entiteta nema i neće ga biti. To svi znaju, jer bi to značilo promjenu Dejtonskog sporazuma. Lobiraju za to otkad znaju za sebe, ali to nije politička realnost. Problem je što HDZ ne može objasniti ni Zagrebu ni svojim biračima zašto se čvrsto drži ruskog špijuna i zašto ne omogući evropski put u trenutku kada imamo hrabre ljude iz Republike Srpske koji jasno kažu da im ekonomija zavisi od Brisela. Naši izvozni partneri su Evropska unija. Od toga živi ekonomija Bosne i Hercegovine. HDZ se veže za Rusiju i mora posezati za radikalnim temama poput trećeg entiteta kako bi mobilizirao biračko tijelo.
Euronews BiH: Može li kandidatura Slavena Kovačevića narušiti odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske?
Konaković: Sama kandidatura ne može narušiti odnose. Ono što je nanijelo štetu Bosni i Hercegovini jeste apelacija Evropskom sudu za ljudska prava, kojom se pokušalo obmanuti Sud. To je korišteno protiv Bosne i Hercegovine u međunarodnim krugovima. Kandidatura je legitimna, ali lažni pokušaji predstavljanja identiteta i manipulacije nanijeli su štetu državi.
Euronews BiH: Jučer je Mija Karamihić-Abazović napustila Narod i pravdu. Kakvi su odnosi i jeste li razgovarali?
Konaković: Jesam. Razgovarali smo vrlo korektno, izljubili se, izgrlili i poželjeli sreću jedni drugima. Mija je napisala korektno pismo, zahvalila se kolegama i to je bio jedan civiliziran rastanak. Žao mi je svakog čovjeka koji napusti Narod i pravdu. Ljudi su rizikovali mnogo kao članovi naše stranke. Mija je dala doprinos, dolazila je i bolesna na sjednice i na tome smo joj zahvalni. Ostaje na istom brodu, samo u drugoj političkoj četi.
Euronews BiH: Hoće li Narod i pravda imati kandidata za člana Predsjedništva BiH?
Konaković: Narod i pravda je jednoglasno podržala Denisa Bećirovića kao kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Smatramo da taj posao radi odlično, da se snažno afirmisao u međunarodnim kontaktima i da Bosnu i Hercegovinu predstavlja na pravi način. Siguran sam da će biti zajednički kandidat većeg broja stranaka i da će ponovo pobijediti.
Euronews BiH: U medijima se danima piše o vašem obrazovanju. Kako to komentarišete?
Konaković: Bilo je više inspekcijskih nadzora, najduži je trajao jedanaest dana. Utvrđene su samo tehničke greške u dokumentaciji. Cijela generacija je imala isti problem s bodovima i svi smo morali proći istu proceduru ekvivalencije i polaganja. Postoje svi papiri, svi potpisi i sve je čisto. Ovo je pokušaj diskreditacije jednog ugašenog političkog projekta koji ne zna šta će od sebe. NIP je ugasio SBB i oni su frustrirani s razlogom.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
