Osim što pružaju visokokvalitetne proteine, jaja su značajan izvor vitamina, minerala i masnih kiselina neophodnih za mozak, vid i imunitet.
Cijelo jaje sadrži ključne hranljive tvari – proteine, selen, fosfor, vitamine A, D i B12, ali i lutein i zeaksantin, koji pomažu u očuvanju zdravlja očiju. Žumanjak i bjelanjak doprinose različitim nutritivnim vrijednostima, stoga se preporučuje davati cijelo jaje. Jedno veće jaje sadrži oko šest grama proteina te značajne količine holina i omega-3 masnih kiselina, koje podržavaju razvoj mozga, nervnog sistema i srca.
Kada i kako uvesti jaja u ishranu?
Preporučuje se da se jaja uvedu oko šeste mjesečne starosti, paralelno s uvođenjem čvrste hrane. Početni obroci trebaju biti mekani i lako probavljivi, poput kašica od žitarica, dok se postepeno mogu uvoditi gušće teksture i raznovrsna hrana – povrće, voće, meso i jaja, uz nastavak dojenja ili adaptiranog mlijeka.
Za prve obroke važno je pripremiti jaja na način da ih dijete može sigurno konzumirati. Tvrdo kuhana, poširana ili u obliku omleta, mogu se gnječiti vilicom kako bi se smanjio rizik od gušenja i olakšalo žvakanje.
Sigurnost i alergije
Jaja su nutritivno vrijedna i ne bi se trebala odgađati zbog straha od alergija. Ipak, roditelji trebaju pratiti moguće reakcije, poput osipa, povraćanja ili promjena u probavi, te se u slučaju sumnje konzultirati s pedijatrom. Pravovremeno i pravilno uvođenje jaja može značajno doprinijeti zdravoj i raznovrsnoj prehrani beba.
