Na dan ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija, Iran je prema navodima imao hiljadu balističkih projektila na zalihama. Pola njegovog arsenala bi tako bilo iscrpljeno
Sjećate li se prvih godina rusko-ukrajinskog rata? Ljudi su se pitali koliko je artiljerijskih granata ostalo Ukrajinci ili koliko tenkova imaju Rusi. Zalihe su bile na izmaku, pa će Kijev ili Moskva biti primorani da ‘zakopčaju’. Zatim je došao avion i pokolj se nastavio, piše Corriere della Sera.
Šestog dana rata koji su Izrael i Sjedinjene Države pokrenule protiv Irana, brojke ponovo rastu. Ko će prvi ostati bez projektila? Napadački dvojac nema problema s ofanzivnim oružjem, pogotovo jer će uskoro, kako je izjavio Donald Trump, moći koristiti samo ‘gravitacijske bombe’ – jeftine i u izobilju – jer će iranska protuzračna odbrana biti potpuno neefikasna.
Noć u Jerusalimu dokazuje da je Iran smanjio svoja lansiranja na jevrejsku državu, piše Corriere. Manje pokušaja skloništa i mirniji dani. Hoće li potrajati? Ili je to samo iranska pauza? Teheran uspješno napada zemlje Perzijskog zaljeva. Razumna procjena sugerira da su na njih ispalili najmanje 200 projektila, plus najmanje jednak broj dronova. U prva tri dana rata Izrael je prijavio presretanje 200 projektila koji su stigli iz Islamske Republike. Od juče bi broj mogao porasti na 300.
Poređenja radi: u 12 dana rata prošlog juna lansirao je 500, tako da bi Iran udvostručio tempo napada u odnosu na 2025. godinu.
Četiri dana rata – 3,7 milijardi dolara
Da li je to učinio zato što je bio siguran u svoje zalihe? Prema izraelsko-američkim obavještajnim službama, to nije slučaj. Na dan ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija, Iran je prema navodima imao hiljadu balističkih projektila na zalihama. Polovina njegovih zaliha bi stoga bila iscrpljena, ne računajući one uništene na terenu.
Optimizam napadača potiče iz drugog razloga. Možda imaju hiljade metaka, ali bez ‘pušaka’ neće moći pucati, piše Corriere. U ovom slučaju, topovi bi bili lanseri. Čim se jedan pojavi, Izraelci ga pokušavaju uništiti. Očigledno sa dobrim rezultatima. Iran je prešao na podzemne lansere, fiksne i stoga vidljive, ali dobro zaštićene. Zbog toga su veliki američki bombarderi B-2 i B-1 već nekoliko dana u akciji sa oružjem koje može prodrijeti duboko u zemlju.
S američke strane, procjene govore da su SAD u početnim napadima koristile oko dvije hiljade precizne municije. Ministarstvo odbrane naravno nerado kaže koliko bi mogla koštati Operacija Epski bijes, ali Centar za strateške i međunarodne studije procjenjuje trošak na oko 891 milion dolara dnevno za prva četiri dana napada – ili ukupno 3,7 milijardi dolara. Centar za strateške i međunarodne studije kaže da su zapanjujuće brojke uglavnom posljedica intenziteta početnih udara koji su počeli u subotu, tokom kojih su SAD pogodile Iran sa oko 2.000 precizno navođenih municija.
AMERICAN PETICIJA
Politika i društvo
Send Barron's: Kako je najmlađi Trump postao simbol otpora ratu u Iranu
Među 2.000 ispaljenih preciznih projektila je nepoznat broj krstarećih projektila Tomahawk, koje koštaju više od 2 miliona dolara svaka. Trošak bi vjerovatno uključivao gubitak tri borbena aviona F-15 zbog incidenta prijateljske vatre u Kuvajtu. Svaki avion košta oko 31 milion dolara. Tu je i cijena brzog gomilanja trupa. U roku od nekoliko sedmica, predsjednik Donald Trump rasporedio je oko 50.000 vojnika, 200 borbenih aviona i više od deset ratnih brodova u regiju, uključujući dva nosača aviona.
Teheran proizvodi stotinu projektila mjesečno
Iran može proizvesti – prema riječima američkog državnog sekretara Marka Rubija – 100 balističkih projektila i hiljade samoubilačkih dronova mjesečno. Ali trebaju sirovine koje je teško uvesti za sofisticiranije rakete na čvrsto gorivo, a lakše za one na tečno gorivo. Sistemi za navođenje mogli bi se uvesti iz Kine bez zaobilaženja američke flote. Iran ima ostatak interno. Nadalje, postoje dronovi u čijoj proizvodnji je Teheran majstor. Ali, ako su dronovi dovoljni da zagorčaju život zaljevskim šeicima, projektili bi bili neophodni za ozbiljan napad na Izrael.
Kako je Express ranije pisao, Izrael ima gotovo tri puta veći vojni budžet – 19 milijardi dolara u odnosu na iranskih sedam i po – i nadmoć u najsavremenijoj vojnoj tehnologiji, posebno u vazduhu. Izrael ima 344 aviona, a Iran 280. Osim toga, većina iranskih aviona je potpuno zastarjela, mnogi od njih su stari 50 godina. Na terenu je, međutim, Iran vrlo ozbiljan, brojčano jači protivnik.
Pored toga što ima skoro četiri puta više vojnika – jer ima samo 169.500 izraelskih vojnika na 610.000 iranskih vojnika, Teheran je godinama nakupio ogromne zalihe projektila. Ima i balističke rakete dometa od 2.000 kilometara, što znači da može pogoditi bilo koju metu na Bliskom istoku. U napadima na Izrael, na primjer, prvi put su korištene hipersonične rakete Fatah.
Iran je 14. vojna sila u svijetu
Prema specijalizovanom sajtu Global Firepower, Iran je 14. vojna sila u svetu, a Izrael na 17. mestu. Iran ima 1500 tenkova, Izrael skoro četiri puta manje (400). Iranski artiljerijski sistemi su deset puta brojniji od izraelskih, ima ih skoro 6.800. Izraelske odbrambene snage uglavnom se oslanjaju na domaće oružje i vojnu opremu koju proizvodi odbrambena industrija Izraela. Tri izraelske kompanije su među 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja i vojnih kompanija: Elbit Systems, Israel Aerospace Industries (IAI) i Rafael, piše Express.
KRIZA NA ISTOKU
360°
Milijarde nestaju u dimu nad Dubaijem: Jahte i bombe ne idu zajedno
Izraelski borbeni avioni pete generacije F-35I Adir i F-15I Ra'am tehnološki su daleko iza onoga što ima Iran, čak i ako bi im trebalo dopuniti gorivo za eventualni napad na ciljeve udaljene više od 1.500 kilometara u Iranu, ako polete iz Izraela.
U avgustu 2023. Iran je predstavio svoj autohtoni sistem protivvazdušne odbrane ‘Tactical Sayyad’. Domet detekcije je 180 km, može otkriti 24 cilja i djelovati na 12 ciljeva odjednom, ali su ti sistemi gotovo sigurno uništeni u prvim udarima izraelskih aviona. Iran također ima respektabilne, moderne antibalističke raketne sisteme Arman i Azarakhsh, koji se mogu montirati na nekoliko tipova vozila. Osim domaćih, Iran ima i niz ruskih sistema poput raketnog sistema zemlja-vazduh Tor-M1, Pancir-S1 ili S-300, koje je kupio u ugovoru vrijednom 800 miliona dolara potpisanom između Teherana i Moskve 2007. Gledajući sisteme protivvazdušne odbrane, Iran i dalje daleko zaostaje za Izraelom.
