NAKON mjesec dana rata na Bliskom istoku i snažnog porasta cijene nafte, nordijske države posežu za sve snažnijim energetskim subvencijama i olakšicama za svoje građane, a u ponedjeljak je prvi put spomenuta i mogućnost ograničenja u prodaji goriva na crpkama. Izgovorila je to švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
“Ako kriza potraje, imat ćemo problema s visokim cijenama, a možda čak i s pristupom gorivu. Zasad još nismo u toj situaciji, ali ako cijene nafte enormno porastu, mogla bi se dogoditi nestašica”, rekla je Svantesson za dnevni list Aftonbladet.
“Nažalost, ne znamo što Donald Trump misli. Čini se da ima različite motive u različitim danima. Ne vjerujem da je planirao tako dugotrajnu akciju. Čak i ako se SAD povuče iz rata, vjerojatno se kriza neće odmah završiti”, dodala je.
Svantesson je fatalistički dodala da se uvijek treba pripremati za najgore i nadati se najboljem. Švedska vlada najavila je skromne porezne olakšice na fosilna goriva od 1. svibnja, šest centi na benzin i dva centa na dizel, uz obrazloženje da je za osjetnije smanjenje potrebno ishoditi dopuštenje Europske komisije. A to bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.
Norveška ukida cestarine, ali prosvjednici traže više
U Norveškoj su oporbene stranke ishodile glasanje u parlamentu o privremenom ukidanju naknade za cestarine, što bi od 1. svibnja do 1. rujna trebalo sniziti cijene benzina i dizela na crpkama za 50, odnosno 40 centi. Vladajući socijaldemokrati smatrali su da će to narušiti proračunsku ravnotežu i klimatske ciljeve.
Ukidanje cestarine na četiri mjeseca smanjit će prihode norveškog državnog proračuna za oko 600 milijuna eura. U Norveškoj benzin stoji oko 26,6 kruna po litri, a dizel oko 27,2 krune, odnosno približno 2,38 i 2,45 eura po litri.
Međutim, bez obzira na ovo olakšanje, za uskrsni vikend održat će se prosvjed pod nazivom Dieselbrølet ili Dizelska rika. Kampanja protiv rekordno visokih cijena goriva, koju su pokrenuli poduzetnici u teretnom prometu i poljoprivrednici, predviđa vožnju obalnom cestom E39 kroz sve trake brzinom od 40 kilometara na sat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Ovo je potpuno suludo. U zemlji poput Norveške ne bi trebalo biti moguće da polovicu cijene goriva čini porez. To što političari predlažu nije dovoljno, porez na gorivo se mora ukinuti”, rekao je za norvešku javnu televiziju poduzetnik Jan-Erik Rafoss, kojemu su mjesečni troškovi goriva za njegovih šest kamiona porasli za gotovo 10.000 eura.
Danska čeka novu vladu, Finska ne poduzima ništa
Danski mediji i građani ističu norveška i švedska nastojanja da se porezi na gorivo snize kao smjer u kojem bi trebala krenuti i njihova zemlja. No, Danska trenutačno ima tehničku vladu, jer još uvijek traju pregovori oko formiranja nove parlamentarne većine nakon prošlotjednih izbora. Zato donošenje takvih mjera zasad nije izgledno.
Televizijski kanal TV2 izračunao je prije sedmica dana da vlasnici električnih automobila koji imaju kućni punjač s energijom vrijednom 100 danskih kruna, ili nešto više od 13 eura, mogu prijeći 378 kilometara. Istodobno 100 kruna benzina ili dizela prema trenutačnim cijenama jamči tek 102 kilometra. TV2 prenosi da je cijena barela nafte Brent pedesetak dolara viša nego prije izraelsko-američkog napada na Iran.
Finska zasad ne poduzima ništa po pitanju cijene goriva. Benzin na finskim crpkama stoji oko 2,1 eura po litri, a dizel oko 2,3 eura. Finska ministrica zaštite okoliša i klime Sari Multala kaže: “U Švedskoj su smanjenja prilično mala. Koštaju puno proračunskih prihoda, ali za građane nisu toliko značajna. Uvedemo li olakšice za potrošačima, one moraju stvarno biti značajne.”
Ministrica odbacuje i ublažavanje obveze o udjelu biogoriva koja se miješaju s fosilnim gorivima, jer kaže da to nije brzo djelujuća i učinkovita mjera: “Moramo pažljivo razmotriti što si možemo priuštiti. Radi se o zajedničkom novcu poreznih obveznika.”
Ministrica zadovoljna stanjem u Finskoj
Istodobno Multala naglašava da Finska ne pati od nestašice energije, već samo od visokih cijena fosilnih goriva. Energetska situacija u Finskoj, tvrdi ministrica, puno je bolja nego, na primjer, u srednjoj Europi, jer proizvodnja električne energije ne zahtijeva toliko fosilnih goriva.
U nordijskim zemljama cijene goriva formiraju se tržišno i mogu se mijenjati vrlo često, nekoliko puta u jednom danu, ali nisu potpuno liberalizirane u smislu da država nema utjecaj. Nacionalne vlade snažno utječu na konačnu cijenu na crpkama kroz trošarine, PDV, ugljične poreze, obveze miješanja biogoriva i druga regulatorna pravila.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
