Hrvatsko društvo nutricionista: Trebalo bi nas biti deset puta više

U HRVATSKOM zdravstvenom sustavu zaposleno je između 200 i 300 nutricionista, a trebalo bi ih biti deset puta više jer je i njihova uloga bitna u sprječavanju i liječenju debljine, s kojom se nosi više od milijun ljudi u Hrvatskoj, a okidač je za brojne kronične nezarazne bolesti.

Na taj problem upozorila je predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara Darija Vranešić Bender u izjavi za Hinu na nedavnom stručnom skupu o debljini koji su organizirali u Šibeniku.

Objasnila je da su nutricionisti profesija koja se bavi i javnozdravstvenim radom, što znači da prosvjećuju stanovništvo o pravilnoj prehrani, ali isto tako sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja bolesnika kroz razne zdravstvene ustanove gdje raznim populacijama bolesnika pomažu u definiranju posebnih principa liječenja uz pomoć hrane.

“Generalno, edukacija uvijek donosi rezultate”

“I tu je uloga nutricionista nezamjenjiva. Oni uvijek rade u multidisciplinarnim timovima i moraju jako dobro surađivati s liječnicima i s drugim zdravstvenim profesijama i njihova se uloga sve više prepoznaje, ali ih još uvijek nema dovoljno u našem zdravstvenom sustavu”, upozorila je Vranešić Bender.

Ističe da u zdravstvenom sustavu radi između 200 i 300 nutricionista, a generalno svake godine s fakulteta izađe između 20 i 30 novodiplomiranih. Smatra da bi ih u zdravstvenom sustavu trebalo biti zaposleno barem deset puta više nego što je sada.

Nutricionisti rade i u prehrambenoj industriji, u wellnessima, dječjim vrtićima, školama, domovima za starije osobe.
Za sprječavanje i liječenje debljine “edukacija je ključ”, kaže Vranešić Bender i tumači da su izbori hrane educiranog stanovništva bolji. “Generalno, edukacija uvijek donosi rezultate”, rekla je.

Svako treće dijete u dobi od osme do devete godine je pretilo

“U Hrvatskoj je pretilo više od milijun ljudi, što je svrstava u sam vrh Europske unije. Podaci pokazuju da je pretilo oko 35 posto muškaraca i 28 posto žena, dok ukupno čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu. Stopa debljine kod muškaraca utrostručila se u posljednja tri desetljeća”, upozorila je Vranešić Bender.

Ističe kako posebno zabrinjava da je pretilo svako treće dijete u dobi od osme do devete godine te je Hrvatska po pretilosti kod djece među vodećim zemljama Europske unije. Debljina je, kaže, i bolest i rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti te je u stalnom porastu u Hrvatskoj.

I dok je u razvijenim zemljama zaustavljen trend porasta vodećih kardiovaskularnih bolesti, u Hrvatskoj to za sada nije slučaj. U odrasloj populaciji, među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara, prekomjernu tjelesnu masu ima 66 posto muškaraca i 75 posto žena, a među osobama s povišenim krvnim tlakom 78 posto muškaraca i 74 posto žena.

“Lijekovi za mršavljenje nisu dovoljni”

Među osobama sa šećernom bolesti tipa 2 prekomjernu tjelesnu masu ima 79 posto muškaraca i 84 posto žena.
Kako bi se taj negativni trend zaustavio, ključnu ulogu imaju i nutricionisti, kojih je u Hrvatskoj premalo, poručila je Vranešić Bender.

Napominje i kako u posljednjih nekoliko godina svjedočimo pravoj revoluciji u liječenju debljine GLP-1 lijekovima (lijekovima za mršavljenje), ali koliko god bili moćni, ne mogu osigurati optimalne ishode liječenja bez pravilne prehrane i dugoročne promjene životnih navika.

Njezina kolegica Ivana Sović, voditeljica Savjetovališta za prevenciju debljine kod djece školske dobi i mladih Nutricionističkog savjetovališta Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, ističe da je debljina djece u porastu, a kako bi se tome stalo na kraj, posjećuju škole te educiraju djecu i roditelje.

“Čak ne znaju prepoznati određeno povrće ili voće”

Kaže kako primjećuju da djeca nemaju strukturirane obroke, gubi se zajednički obrok u obitelji, djeca čak ne znaju prepoznati određeno povrće ili voće. “Zbog toga nekako vraćamo svijest obitelji kao podrške i primjera djetetu u usvajanju životnih navika.

A onda su nam i škole važne gdje održavamo radionice. Učiteljice isto tako potiču djecu da kušaju školski obrok, da probaju nešto novo jer često primjećujemo da djeca imaju i strah isprobati nešto što nije dio njima poznatih namirnica”, rekla je.

Istaknula je i kako potiču male OPG-ove da dođu u škole i predstave svoje proizvode djeci i roditeljima kako bi se stvorila “bliža slika sezonske hrane”. Sveučilišna profesorica i znanstvenica koja se bavi tematikom globalne i lokalne održivosti Irena Ateljević upozorava da je današnja globalna industrijalizacija hrane, opskrbe i plasmana dovela do smanjenja nutritivne vrijednosti proizvoda.

“Procesuirana hrana nam šteti”

“Takva hrana je dugo putovala i izgubila nutritivnu vrijednost. Studije dokazuju da što duže putuje, sve manje vrijedi”, kaže Ateljević i ističe važnost jačanja lokalnih ekosustava proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Preporučila je građanima da preispituju i čitaju što proizvodi sadrže, prate sljedivost, znaju odakle ti proizvodi dolaze i gledaju sezonalnost.

Činjenica je, kaže, da je takva hrana izuzetno procesuirana i jako nam šteti jer je u samoj proizvodnji puna pesticida. Veliki su problem, kaže, pekarski proizvodi koji dolaze gotovi, zamrznuti, i samo se stavljaju u pećnice. Pekarski proizvodi su puni konzervansa i aditiva, upozorila je Ateljević.