Gase li se posljednje srpske institucije na Kosovu?

FAKULTET tehničkih znanosti (FTN) u Kosovskoj Mitrovici, koji djeluje u sklopu obrazovnog sustava Republike Srbije, prije dva dana je primio dopis kosovskog Sveučilišta u Prištini.

U dopisu se navodi da je fakultet “trenutno nelegalni korisnik parcele u vlasništvu Sveučilišta u Prištini Republike Kosovo” te se od njega traži da u roku od 30 dana napusti “uzurpiranu nekretninu” ili pokrene postupak reguliranja odnosa. Ovaj događaj stavio je u središte pozornosti pitanje integracije srpskog školstva i zdravstva u kosovski sustav, što je posljednjih mjeseci jedna od najvećih briga Srba na Kosovu, piše DW.

Očekivani potezi Prištine

Čini se da ovakav razvoj događaja nije iznenadio ni analitičare ni lokalne Srbe. Zaposlenici u zdravstvu i školstvu već mjesecima ubrzano podnose zahtjeve za priznavanje srpskih diploma kako bi spremno dočekali integraciju koju najavljuju prištinske vlasti.

Pravnik Dragutin Nenezić kaže za DW da je to “sastavni dio procesa koji je očekivan”, ali ga je iznenadilo što je sve krenulo od pitanja imovine, a ne od Zakona o strancima, koji stupa na snagu 15. ožujka i predviđa da će svi koji nemaju kosovske dokumente morati prijaviti boravak.

Ipak, “ono što zabrinjava je brzina i sinkronizacija poteza”, smatra Branka Petković, profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Prištini s privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. Ona smatra “da su procesi dugo pripremani, uz šutnju ili nedovoljno adekvatan odgovor naših nadležnih institucija i vlasti”. Situaciju, kaže, dodatno otežava što akademska zajednica i građani nemaju jasne informacije o planovima za “očuvanje posljednje vitalno značajne institucije koje su preostale srpskoj i nealbanskoj zajednici na Kosovu – obrazovanja i zdravstva”.

“Nastavni kadar i studenti su ozbiljno zabrinuti”, ističe profesorica Petković. To za DW potvrđuje i jedan student koji je želio ostati anoniman. Kaže da su studenti “bezvoljni, demoralizirani, deprimirani, kao što je i očekivano. Niti ih itko pita, niti ih tko od uprave fakulteta informira”, što ih, dodaje, “dodatno razdražuje”. “Nitko sa sigurnošću ne zna kako će se odvijati situacija, ali nikada se kao dosad ne govori toliko o odlasku”, ističe on.

Ključni tjedni za srpske institucije

Dragiša Mijačić, koordinator Radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa o Europskoj uniji, dopis upućen FTN-u vidi kao “još jedan vid kontinuiranog pritiska na obrazovne institucije Republike Srbije”. Ujedno ukazuje i na problem neriješenog pitanja javne imovine na Kosovu.

“To je tema koju Vlada Srbije, a razumljivo i Vlada Kosova, godinama izbjegava. Sad dolazi na naplatu taj vid inercije, a isto se može desiti i s drugim javnim objektima kao što je bolnica u Sjevernoj Mitrovici, osnovne i srednje škole, svi drugi javni objekti”, ističe Mijačić.

Dopis je FTN-u uručen istog dana kada je zamjenik kosovskog premijera Besnik Bislimi izjavio da je nekoliko sljedećih tjedana ključno za zdravstvo i obrazovanje. Tom je prilikom gradonačelnicima općina sa srpskom većinom uputio i poziv na sastanak o uključivanju tih institucija u kosovski sustav.

Gradonačelnici općina sa sjevera Kosova danas su se u Prištini odazvali sastanku s ministrom za lokalnu samoupravu Elbertom Krasniqijem. Ipak, tema nije bila integracija zdravstva i školstva, kako je istaknuo gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Milan Radojević.

“To pitanje nije za nas, to je pitanje koje treba rješavati u Bruxellesu, između službenih pregovarača Beograda i Prištine. Mi kao gradonačelnici smatramo da to nije tema kojom se trebaju baviti gradonačelnici, nego isključivo tema za pregovore”, izjavio je Radojević. Naglasio je da se na sastanku razgovaralo isključivo o problemima u općinama sa srpskom većinom te izrazio nadu “da će i ministar i Vlada poslušati probleme s kojima se suočavamo u našim općinama”.

Mlake reakcije Beograda i Prištine

Iako je vijest o iseljenju jednog od srpskih fakulteta praktički službeni početak raspleta oko integracije školstva u kosovske institucije, iz Beograda su uslijedile mlake, gotovo nikakve reakcije.

Oglasio se gotovo jedino direktor Ureda za Kosovo i Metohiju Petar Petković, koji je zamjeniku direktora Europske službe za vanjske poslove za Zapadnu Europu Emanuelu Joffreu poručio: “Beograd i Srbi s Kosova i Metohije očekuju da Europska unija i svi drugi relevantni akteri s najvećom ozbiljnošću shvate ovakve poteze i najave Prištine, koji vode direktnom etničkom čišćenju našeg naroda s ovih prostora”.

Sugovornike DW-a takve reakcije ne iznenađuju. “Prije svega, indikativna je šutnja predsjednika Vučića, koji je glavni kreator i nositelj politike Srbije prema Kosovu. Iako želi pobjeći od teme Kosova, najveća odgovornost i najveća očekivanja su svakako na njemu”, ističe Dragiša Mijačić.

Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, koja se na dan uručenja pisma nije oglašavala, jučer je baš u prostorijama FTN-a održala sastanak s predstavnicima zdravstvenih i obrazovnih institucija. Usvojenom deklaracijom zatražili su pravne i administrativne olakšice za građane, zaštitu obrazovnih i zdravstvenih institucija te snažniji angažman međunarodne zajednice.

S druge strane, u redovima kosovskih političara ova je vijest prošla gotovo nezapaženo, budući da su zaokupljeni formiranjem vlade i parlamenta nakon višemjesečne političke blokade. Unatoč tome, novi-stari premijer Kosova Albin Kurti sredinom siječnja najavio je “postupnu integraciju zdravstvenog i obrazovnog sustava”, poručivši da će se proces odvijati u koordinaciji s Europskom unijom i uz uvažavanje stavova srpske zajednice.

“To je samo pokazatelj da je sve ovo provođenje onoga što je dogovoreno prije par godina. Ova razina šutnje samo govori da je sve namjerno učinjeno”, zaključuje pravnik Dragutin Nenezić.