SPEKTAKULARNO
Četvero astronauta NASA-ine misije Artemis 2 stiglo je u ponedjeljak na najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj je itko ikada bio, krstareći putanjom u mjesečevoj sferi gravitacijskog utjecaja koja će ih uskoro odvesti preko tamne strane Mjeseca.
Posada Artemisa 2, koja leti u svojoj kapsuli Orionu od lansiranja s Floride prošlog tjedna, probudila se oko 10:50 sati po istočnom američkom vremenu na svoj šesti dan leta, uz snimljenu poruku pokojnog astronauta Jima Lovella iz Apolla 8 i 13.
Posada Artemisa 2, koja leti u svojoj kapsuli Orionu od lansiranja s Floride prošlog tjedna, probudila se oko 10:50 sati po istočnom američkom vremenu na svoj šesti dan leta, uz snimljenu poruku pokojnog astronauta Jima Lovella iz Apolla 8 i 13.
|
Posada Artemisa 2, koja leti u svojoj kapsuli Orionu od lansiranja s Floride prošlog tjedna, probudila se oko 10:50 sati po istočnom američkom vremenu na svoj šesti dan leta, uz snimljenu poruku pokojnog astronauta Jima Lovella iz Apolla 8 i 13.
“Dobrodošli u moj stari kvart”, rekao je Lovell, koji je prošle godine umro u 97. godini. “Ovo je povijesni dan i znam koliko ćete biti zauzeti, ali ne zaboravite uživati u pogledu… sretno.”
NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te kanadski astronaut Jeremy Hansen kasnije u ponedjeljak trebali bi dosegnuti svoju maksimalnu udaljenost od Zemlje od otprilike 40.6778 kilometara, što je oko 6606 km više od rekorda koji su Lovell i njegova posada Apolla 13 držali 56 godina.
Zatim će ploviti oko daleke strane Mjeseca, promatrajući ga s otprilike 6440 kilometara iznad njegove zamračene površine, a Zemlja će daleko u pozadini izgladati kao da je veličine košarkaške lopte.
Ova prekretnica vrhunac je gotovo 10-dnevne misije Artemis 2, prvom probnom letu s posadom NASA-inog programa Artemis.
Cilj je te serije misija koja stoji više milijardi dolara vratiti astronaute na površinu Mjeseca do 2028., prije Kine, i tamo uspostaviti dugoročnu američku prisutnost tijekom sljedećeg desetljeća te izgaditi mjesečevu bazu koja bi služila kao poligon za potencijalne buduće misije na Mars.
Tijekom preleta Mjeseca posada će biti uronjena u tamu, a imat će i kratke prekide komunikacije jer im Mjesec blokira NASA-inu mrežu u dubokom svemiru, tzv. Deep Space Network, globalni niz masivnih radiokomunikacijskih antena koje svemirska agencija koristi za razgovor s posadom.
Prelet će trajati oko šest sati, tijekom kojih će astronauti koristiti profesionalne kamere za snimanje detaljnih fotografija Mjeseca kroz Orionov prozor, otkrivajući tu rijetku točku rijetku velike znanstvene vrijednosti iz koje se promatra sunčeva svjetlost kako se filtrira oko mjesečevih rubova.
Posada će također imati priliku fotografirati rijedak trenutak u kojem će njihov matični planet Zemlja, patuljast u odnosu na njihovu rekordnu udaljenost u svemiru, zalaziti i izlaziti iznad lunarnog horizonta dok kruže oko njega, što je svojevrsna nebeska verzija izlaska Mjeseca kakav vidimo sa Zemlje.
Tim od desetaka mjesečevih znanstvenika smještenih u Sobi za znanstvenu evaluaciju u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu zapisivat će dok astronauti, koji su proučavali niz lunarnih fenomena kao dio obuke za misiju, opisuju svoj pogled u stvarnom vremenu.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
