EUROPSKE sile upozorile su Izrael na posljedice moguće kopnene ofenzive u Libanonu i to u trenutku kada je izraelska vojska priznala da provodi “ograničene i ciljane kopnene operacije” na jugu Libanona protiv Hezbolaha, iranskim novcem potpomognute milicije i političke skupine, piše Deutsche Welle.
“Opsežna izraelska kopnena ofenziva imala bi razorne humanitarne posljedice i mogla bi dovesti do dugotrajnog sukoba”, stoji u izjavi čelnika Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije i Kanade. Također se ističe da se ona “mora spriječiti”.
Libanon je obuzet strahom da bi ograničena prodiranja usmjerena na “ključna Hezbolahova uporišta”, kako je to formulirala izraelska vojska, mogla eskalirati u invaziju na južni Libanon, područje kojim Hezbolah dominira.
U ponedjeljak je libanonski parlament produljio svoj mandat za dvije godine. Parlamentarni izbori, zakazani za maj ove godine, odgođeni su jer ih je parlament ocijenio nerealnim za organizaciju u ratnim uvjetima i masovnom raseljavanju.
Prije dva tjedna, kada su SAD i Izrael počeli bombardirati Iran, Hezbolah je otvorio artiljerijsku vatru na Izrael u znak osvete za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija. I to unatoč pozivima libanonske vlade da se zemlja ne upliće u američko-izraelski rat s Iranom.
Europski čelnici pozivali su na razoružanje Hezbolaha. Sada se strahuje od golemih humanitarnih posljedica unutar Libanona i mogućeg učinka na Europu u slučaju izraelske invazije. Zemlja se, osim toga, već godinama muči s gospodarskom krizom.Kakvi su strahovi europskih čelnika i kakve poluge imaju za okončanje sukoba?
“Čuli smo niz europskih izjava kojima se Izraelce moli da ne eskaliraju i ne šire ofenzivu, bilo u Libanonu, Gazi ili drugdje. No to nikada ne preraste u puno više od ljubaznog zahtjeva”, rekao je za DW Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i sjevernu Afriku pri think-tanku Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR).
“Pitanje migracija”
Najveća briga europskih čelnika je širenje sukoba na Bliskom istoku i nestabilnost koju bi ono donijelo – uključujući raseljavanje iz Libanona i pojačanje migracije prema Europi. “Postoji opravdana bojazan da je ovo upravo ona vrsta situacije koja tjera sve više ljudi s Bliskog istoka da bježe iz regije i kreću prema Europi”, rekao je Barnes-Dacey.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Porasla je i mogućnost međuvjerskih sukoba unutar Libanona. Većina raseljenih iz napadnutih libanonskih područja su šijiti koji traže utočište na područjima gdje prevladavaju suniti i kršćani. Raseljeni šijiti sve se više doživljavaju kao prijetnja: Hezbolah je šijitska milicija, a prisutnost ljudi koji bi mogli biti doživljeni kao njegovi pristaše zajednice čini potencijalnom metom izraelskih napada.
“Izraelska vojska govori o mogućem napredovanju sve do rijeke Litani i depopulaciji tog područja”, rekao je Barnes-Dacey govoreći o južnom Libanonu. “Postoji rizik da to potakne unutarnje sukobe u Libanonu i suprotstavi različite zajednice. Uz to, Sirija, sa svim svojim problemima, graniči s Libanom. Svi ti čimbenici zajedno vrlo su zabrinjavajući za Europu, koja ima na umu i pitanje migracija.”
Postoji i rizik za mirovne snage stacionirane na jugu Libanona. Promatrači Privremenih snaga UN-a u Libanonu (UNIFIL) povremeno su i sami bili na meti u sukobima između Izraela i Hezbolaha, a djeluju i na područjima s kojih je Izrael zatražio evakuaciju civila.
“Neprihvatljivo je da mirovni vojnici koji obavljaju zadaće naložene od Vijeća sigurnosti budu meta napada”, priopćio je UNIFIL 6. ožujka, dva dana nakon što je pozvao obje strane na suzdržanost.
Europske gospodarske poluge prema Izraelu
Stručnjaci kažu da stvarna poluga europskih vlada nad Izraelom leži u gospodarskim vezama. Bi li EU mogao djelomično suspendirati Sporazum o pridruživanju EU-Izrael i oživjeti rasprave o trgovinskim ograničenjima prema Izraelu koje je razmatrao kako bi zaustavio izraelsku vojnu akciju u Gazi 2025. godine?
“Ključna karta koju Europljani nisu bili voljni odigrati u posljednje dvije godine kada je Izrael u pitanju jest gospodarska karta. EU je Izraelov najveći trgovinski partner, a Europa nikada nije bila voljna to staviti na stol”, rekao je Barnes-Dacey.
“Mislim da bi Europljani, ako žele ozbiljno pritisnuti Izrael da ne širi ofenzivu, morali razmišljati o materijalnom pritisku – o političkim i gospodarskim koracima kojima bi se zemlja osjetila međunarodno izoliranom zbog nastavka takve ofenzive.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Što Europa čini za Libanon
Glasnogovornik EU-a nedavno je istaknuo ozbiljnost humanitarne krize koja se odvija u Libanonu i naveo da je već raseljeno do 900.000 libanonskih građana.
EU je obećao poslati pomoć Libanonu nakon što su obitelji pobjegle iz svojih domova u dijelovima zemlje kojima dominira Hezbolah, uključujući Dahijeh, predgrađe Bejruta. Prva pošiljka potrepština već je doletjela u Bejrut iz Kopenhagena.
“Isporučeni su materijali za pomoć – medicinska oprema, materijal za skloništa, oprema za rekreaciju djece”, rekla je glasnogovornica EU-a Eva Hrncirova.
EU je dodijelio paket pomoći od 100 milijuna eura za rješavanje raseljavanja libanonskog stanovništva i surađuje s pouzdanim partnerima na terenu poput UNICEF-a.
“Narod Libanona može računati na Europsku uniju”, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama.
No svaka bi potpora bila ograničena na humanitarnu pomoć. Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija izrazili su duboku zabrinutost zbog eskalacije i pozvali na “smisleni angažman izraelskih i libanonskih predstavnika radi pregovaranja o održivom političkom rješenju” – ne navodeći pritom nikakvu konkretnu strategiju kako bi do tih pregovora moglo doći.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
