Europska komisija razmatra da državne poticaje za kupnju novih vozila na struju, ali i poticaje povezane s leasingom ili javnom nabavom, veže uz pravila ‘Europe first’. U praksi bi to značilo da bi vozilo moralo biti sastavljeno u Europskoj uniji kako bi uopće moglo ući u programe poticanja, barem prema nacrtima koji kruže u Bruxellesu.
Uz sastavljanje u EU, u dokumentima se pojavljuje i ideja o minimalnom udjelu europskih komponenti. Najčešće se spominje brojka od 70 posto dijelova proizvedenih u Europi, mjerena po vrijednosti, uz napomenu da bi se baterija iz tog izračuna izuzela. No u isto vrijeme se spominje i dodatno pravilo da bi određene ključne komponente baterije morale dolaziti iz EU, što je posebno osjetljivo područje zbog ovisnosti o uvozu i globalnim lancima dobave.
Važan detalj je da je dio tih brojki u nacrtu još uvijek “otvoren”, odnosno u fazi rasprave, pa se prag može promijeniti prije službene objave. Komisija bi ovaj paket trebala ugraditi u širi industrijski zakon koji se priprema, a u njemu nisu samo automobili nego i drugi sektori, od energetskih tehnologija do težih industrija. EU želi da novac iz javnih potpora i programa ne završava samo kao poticaj potražnji, nego i kao poticaj proizvodnji u Europi. To je i politički odgovor na pritisak jeftinije konkurencije, posebno iz Kine, te pokušaj da se dio proizvodnje i dobavnih lanaca “vrati” bliže tržištu.
U praksi bi ovakva pravila najbrže pogodila brendove koji prodaju aute u Europi, ali ih sastavljaju izvan EU, kao i one koji se oslanjaju na velike udjele uvoznih komponenti. S druge strane, dio europskih proizvođača bi vjerojatno pozdravio smjer jer bi im to moglo ojačati dobavljače u EU, ali bi im kratkoročno moglo donijeti i skuplje komponente i kompliciraniju logistiku.
Za kupce bi najveća razlika bila u tome koji modeli ulaze u poticaje i pod kojim uvjetima, ako prijedlog prođe i države ga preuzmu u svoje programe. U Hrvatskoj to može biti bitno u trenutku kad se mijenjaju pravila za nacionalne poticaje, jer bi se kriteriji mogli usklađivati s europskim smjerom, ali to ovisi o tome kako će se zakon na kraju napisati i kako će ga države provoditi.
Za sada je ovo još uvijek prijedlog u nastajanju, a ključni dijelovi su pragovi i definicija što se točno računa kao ‘europska’ komponenta. Upravo će tu biti najviše natezanja, jer se u automobilskoj industriji vrijednost dijelova i podrijetlo često preklapaju kroz nekoliko država i dobavljača.
