RUSKI predsjednik Vladimir Putin ne može si priuštiti okončanje rata u Ukrajini, izjavio je estonski premijer Kristen Michal, usporedivši Putinovu vlast s “vožnjom bicikla”. U razgovoru za jutarnju emisiju Euronewsa “Europe Today”, Michal je pozvao Europsku uniju da deblokira 90 milijardi eura pomoći Kijevu i više ulaže u obranu, piše Euronews.
Iako je naglasio kako ne tvrdi da razumije Putina, Michal vjeruje da logika diktature objašnjava nastavak moskovske agresije, čak i dok se vode pregovori. “Putin trenutno ima više vojnika nego na početku rata”, rekao je Michal. “Kad bi prestao s ubijanjem u Ukrajini, što bi učinio s njima?”
“U Rusiji slavi heroj. Ako stane, past će”, dodao je. Michal je upozorio da bi preuranjeni mir bez čvrstih sigurnosnih jamstava mogao izazvati nestabilnost ne samo unutar Rusije, već i diljem Europe.
Politička blokada pomoći Ukrajini
Komentari estonskog premijera dolaze u trenutku dok je plan EU-a o mobilizaciji 90 milijardi eura pomoći Ukrajini i dalje politički blokiran. Michal je izrazio uvjerenje da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa pronaći alternativne načine za deblokadu sredstava.
“Imaju razne planove kako isporučiti taj novac”, izjavio je, govoreći o posjetu europskih čelnika Kijevu. Upitan da pojasni o kakvim se planovima radi, Michal je to odbio. “Oni će to reći”, kratko je poručio, naglasivši da su ulozi visoki.
“Ako Europa ne može donositi ovako krupne odluke koje se tiču naše sigurnosti, onda će se vjerojatno povesti brojne rasprave o tome kako će Europa ubuduće uopće o ičemu odlučivati”, rekao je.
Zamrznuta ruska imovina i dalje u igri
Na pitanje o zamrznutoj ruskoj imovini, koja se često spominje kao mogući izvor pomoći Ukrajini, Michal je inzistirao da ta opcija ostaje “na stolu”. “Ta imovina je i dalje zamrznuta, što je dobro”, rekao je, napominjući da se produljenje sankcija nekada moralo obnavljati svakih šest mjeseci, dok su sada čvršće osigurane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ipak, izjavio je da se obveza od 90 milijardi eura mora ispuniti neovisno o protivljenju Mađarske i Slovačke. “Mi smo donijeli odluku. Svi su bili u prostoriji”, rekao je. “Oni su odlučili odustati, ali mi smo unatoč tome odlučili.”
Michal se osvrnuo i na stav mađarskog premijera Viktora Orbána prema Rusiji, istaknuvši da je on nejasan čelnicima drugih država članica EU. “On točno zna da nitko ne razumije njegov stav, prema kojem bismo europsku sigurnost trebali tražiti od diktatora iz Rusije”, rekao je Michal.
Sugerirao je da bi nadolazeći izbori u Mađarskoj mogli biti “prekretnica”, dok se istovremeno vode šire rasprave o tome treba li se EU kretati prema centraliziranijem donošenju odluka, osobito u području sigurnosti. Također je iznio ideju o poboljšanim okvirima suradnje koji bi uključivali i saveznike izvan EU, poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Islanda.
Transatlantski odnosi i ulaganje u obranu
Govoreći o napetim transatlantskim odnosima, Michal je rekao da napetost postoji, ali je podržao pozive američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu. “Europa bi trebala više ulagati u sigurnost”, rekao je. “To je poruka koju razumijemo.” Estonija ove godine izdvaja 5.4% svog BDP-a za obranu, što je jedna od najviših stopa u NATO-u.
“Nije lako. Ali znam da će moji unuci živjeti u miru jer će naš susjed znati da smo ozbiljni”, poručio je Michal. Odbacio je retoriku koja Europu prikazuje kao slabu ili u opadanju, ustvrdivši da će kontinent, ako ispuni svoje obrambene obveze, biti “u boljem stanju za pet, sedam ili deset godina”.
Estonski premijer također je snažno odbacio teze o Europi kao “zlatu koje gubi sjaj” i naglasio da kontinent, unatoč izazovima, ostaje jedna od “najslobodnijih zajednica naroda na svijetu”.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
