EUROPSKA komisija danas je upozorila da gotovo polovica europskog stanovništva ima prekomjernu težinu te da se stoga može govoriti o “pandemiji” tog zdravstvenog problema, a hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol upozorio je da je Hrvatska zemlja koja predvodi tu statistiku.
Pretilost je “sve veći zdravstveni problem” koji “neki s razlogom nazivaju pandemijom”, rekao je povjerenik Wopke Hoekstra u raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Upozorio je da pretilost povećava rizike od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka i mnogih drugih bolesti.
Nizozemski političar naglasio je da su podaci u EU-u “alarmantni”: gotovo polovica odraslih ima prekomjernu težinu, uz 30 posto mladih. “Pretilost u ranoj dobi dovodi do kroničnih stanja kasnije u životu, sa značajnim društveno-ekonomskim posljedicama”, rekao je.
“Čak 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu”
Hoekstra je podsjetio na plan Komisije za kardiovaskularno zdravlje koji se bavi i pitanjem pretilosti, a usmjeren je na promociju zdravih navika, rano otkrivanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju. Prema podacima Komisije, u EU-u godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre 1,7 milijuna ljudi.
Nizozemac je naglasio da je ključna prevencija pretilosti još u djetinjstvu, s edukacijom o dobrobitima zdrave prehrane i fizičke aktivnosti. Naglasio je da će Komisija raditi na poticanju proizvođača hrane da svoje proizvode učine zdravijima te će pokrenuti istraživanje o utjecaju visoko procesirane hrane na zdravlje.
Hrvatski zastupnik u klubu pučana Tomislav Sokol (HDZ/EPP) u raspravi je rekao da je Hrvatska u EU-u nažalost “država s najvećim udjelom osoba s prekomjernom težinom”. U njoj čak 65 posto odraslih ima prekomjernu težinu, a “posebno zabrinjava” što se s tim problemom nosi i 35 posto djece.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Pretilost je kronična nezarazna bolest”
Sokol je također naglasio da je ključno ulagati u prevenciju, pa je pozvao na promicanje zdravije i uravnotežene prehrane poput one mediteranske, “utemeljene na maslinovom ulju i kvalitetnim i minimalno prerađenim namirnicama”.
Hrvatski zastupnik pozvao je Komisiju da predloži “obveznu i ujednačenu oznaku” hranidbene vrijednosti proizvoda s prednje strane pakiranja kako bi se potrošačima olakšao odabir zdravih proizvoda. “Sada nažalost ne dobivaju punu informaciju”, upozorio je.
Hrvatska zastupnica socijalista i demokrata Romana Jerković (SDP/S&D) pretilost je prozvala “tihom krizom javnog zdravlja”. Ona je rekla da “pretilost nije pitanje osobnog izbora”, već “kronična nezarazna bolest” koja povećava rizik od raznih bolesti, ali i donosi probleme s mentalnim zdravljem.
“Zdrava hrana mnogima je nedostupna”
Jerković je rekla da je pretilost “oblikovana i u okolini u kojoj živimo”. “Tržište je preplavljeno nezdravom hranom, marketing je često usmjeren na djecu i mlade, a zdrava hrana mnogima je nedostupna”, kazala je. U raspravi je sudjelovala i Sunčana Glavak (HDZ/EPP).
Ona je istaknula činjenicu da adolescenti danas odrastaju u digitalnom dobu, pa 80 posto njih ne provodi fizičku aktivnost nijedan sat dnevno. Glavak je u tom kontekstu upozorila na “ozbiljan problem” nedostupnosti jednakih mogućnosti djece da se bave sportom te na povezanost pretilosti s mentalnim zdravljem, kao i da se protiv nje ne može boriti “prebacivanjem krivnje isključivo na pojedinca”.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Preuzeto sa: www.index.hr
