Danas će na sjednici Parlamenta FBiH biti burno. Na dnevnom redu je Budžet FBiH za 2026. godinu koji se oslanja na masivno zaduženje koje dostiže približno jednu milijardu konvertibilnih maraka. Ključni mehanizam održavanja fiskalne stabilnosti nije rast prihoda, niti rezanje rashoda, već novo zaduživanje. U dokumentu koji će se naći pred zastupnicima zaduženje je jasno podijeljeno na vanjsko i unutrašnje, svako sa svojim ekonomskim i političkim posljedicama.
Veći dio novog duga otpada na vanjsko zaduženje, koje u strukturi ukupnog zaduženja čini oko 60 do 70 posto. Riječ je o kreditima međunarodnih finansijskih institucija, prije svega Svjetske banke, Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i drugih razvojnih kreditora.
Niže kamate
Ovi krediti se u budžetskim tabelama vode pod stavkom „Primici od inozemnog zaduživanja“ i formalno se opravdavaju kao „povoljniji“ – sa nižim kamatama i dužim rokovima otplate. Namjena sredstava obuhvata infrastrukturne projekte, energetiku, zdravstvo, te socijalne i reformske programe.
Međutim, problem nije u cijeni duga, već u njegovoj funkciji. Iako se vanjsko zaduženje nominalno veže za razvojne projekte, dio tih sredstava završava u pokrivanju tekućih budžetskih potreba, čime se razvojni krediti pretvaraju u instrument fiskalnog krpljenja.
Drugi dio budžetskog finansiranja dolazi kroz unutrašnje zaduženje, procijenjeno na 300 do 400 miliona KM. Ovaj segment oslanja se na domaće tržište kapitala – emisije obveznica, trezorskih zapisa te zaduživanje kod domaćih banaka i institucionalnih investitora.
U budžetskoj dokumentaciji ovi prihodi su evidentirani kao „Primici od domaćeg zaduživanja“. Za razliku od vanjskih kredita, unutrašnji dug nosi kraće rokove dospijeća i znatno veći pritisak na likvidnost budžeta. Svaka nova emisija obveznica ne odgađa problem – ona ga pomjera u sljedeću budžetsku godinu.
Ovakav model zaduživanja povećava i politički rizik, jer kontinuirano refinansiranje duga zavisi od stabilnosti finansijskog tržišta, povjerenja investitora i općeg makroekonomskog okruženja. U slučaju poremećaja, fiskalni manevarski prostor Vlade rapidno se sužava.
Privid stabilnosti
Struktura zaduženja u budžetu FBiH za 2026. godinu pokazuje jasan obrazac: dug više nije izuzetak, već sistemski alat upravljanja budžetom. Vanjsko zaduženje daje privid stabilnosti, unutrašnje osigurava kratkoročnu likvidnost, ali zajedno proizvode dugoročnu zavisnost.
Umjesto fiskalne konsolidacije, Federacija bira kreditni balans. Umjesto reforme rashoda, produžava rokove otplate. Milijarda maraka novog duga tako ne predstavlja razvojni iskorak, već potvrdu da budžet – bez zaduženja – više ne može funkcionirati – piše Avaz
Preuzeto sa: crna-hronika.info
