OHR poručuje: Rješenje je u Parlamentu, ne u nametnutim izmjenama
Najava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da će se vršiti pritisak na Ured visokog predstavnika (OHR) kako bi povukao odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom izazvala je snažne reakcije u političkoj i društvenoj javnosti, piše Federalna.
I dok HDZ ovu inicijativu pravda blokiranim investicijama i ekonomskim razvojem, sve više se otvara pitanje – da li se iza zahtjeva kriju i konkretni politički ili lični interesi.
Na terenu se, uprkos važećim zabranama, godinama bilježe primjeri prodaje i prenamjene državne imovine, naročito poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Hercegovina se često spominje kao jedno od žarišta tih procesa, uz projekte na obali Neuma, solarne elektrane i infrastrukturne zahvate. Građanski aktivisti upozoravaju da institucije godinama ne reaguju adekvatno.
„Tolika je sprega kriminala trenutno u Hercegovini, evo, kad pogledate od Stoca do Mostara, a Stolac nema mjesne zajednice. To su sve područja gdje Čović vlada“, izjavio je Mario Ćosić, predstavnik NGG „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“.
Umjesto zakonskog rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, iz HDZ-a dolaze poruke o potrebi povlačenja odluke OHR-a. Sam Čović otvoreno govori o pritisku na visokog predstavnika.
„S te strane bih predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula privremena rješenja da on to povuče, da osigura da naše gospodarstvo može normalno raditi i razvijati se“, kazao je Čović.
Sličan stav iznio je i ministar pravde BiH Davor Bunoza.
„Onaj koji je nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom izda svoje autentično tumačenje“, rekao je Bunoza, uz tvrdnje da investicije trpe ozbiljne posljedice.
„Otiđite u Jajce pitajte zašto ne mogu napraviti bolnicu gdje su osigurali sredstva. To su ozbiljni problemi. Uopće ne spominjem Južnu interkonekciju, spominjem investitore i ono što su meni gradonačelnici rekli“, dodao je.
Međutim, stručnjaci podsjećaju da odluke OHR-a i presude Ustavnog suda BiH jasno definišu da su šumska i poljoprivredna zemljišta dio državne imovine, te da bilo kakva izmjena zahtijeva širi politički konsenzus i saglasnost međunarodnih tijela.
„Takvu inicijativu bi morao da prihvati PIC kao jedna vrsta poslodavca visokog predstavnika“, smatra Muharem Cero, stručnjak za pitanje državne imovine.
Istovremeno, pravosudni organi već vode istrage i sporove vezane za nezakonito raspolaganje imovinom, uključujući slučajeve u Grudama, Dretelju i Vitezitu. Kritičari upozoravaju da bi povlačenje zabrane moglo značiti pokušaj retroaktivne legalizacije spornih odluka.
„Osjeti se nervoza kod njega jer su pod velikim pritiskom njegovi kadrovi odnosno gradonačelnici i načelnici. Izdato je na stotine i stotine koncesija na području Hercegovine, nezakonitih. On pokušava na silu putem Amerike nametne nešto i da pokuša posušiti retroaktivno“, tvrdi Ćosić.
Opozicija ističe da rješenja postoje unutar postojećeg zakonskog okvira, bez povlačenja odluka OHR-a.
„Pravopbranilaštvo BiH počelo je pokretati krivične postupke, pokretati tužbe za takvo nezakonito ponašanje i onda naravno vrši se sad pritisak – daj neka se ukine taj zakon, neka visoki predstavnik povuče“, kazao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda BiH.
SDA predlaže aktiviranje državne komisije za državnu imovinu.
„Da se aktivira državna komisija za državnu imovinu koja je formirana na osnovu tog zakona, koja djeluje na području cijele BiH i da ona pravi izuzeća u skladu sa Zakonom o zabrani raspolaganja“, rekao je Šefik Džaferović.
Iz OHR-a su, odgovarajući na upit, ponovo poručili da je odgovornost isključivo na Parlamentarnoj skupštini BiH. Naglašeno je da zastupnici imaju ključnu ulogu u donošenju potrebnog zakonodavstva, umjesto očekivanja da visoki predstavnik rješava pitanje državne imovine.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
