BRITANSKI Mirror objavio je tekst o hrvatskom naselju u središnjoj Istri. Riječ je o Humu, koji prema dostupnim podacima ima oko 30 stanovnika. Često se navodi kao najmanji grad na svijetu, no ta titula nije službeno potvrđena niti je Hum uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda. Administrativno gledano, Hum nema status grada, već naselja u sastavu Grada Buzeta.
“Smješten u brežuljcima središnje Istre, na sjeverozapadu Hrvatske, maleni Hum pruža dojmljiv pogled na okolni krajolik i šume”, piše na početku teksta.
Legenda o divovima i bogata povijest
U članku se najprije osvrću na povijest Huma, uključujući legende i prve pisane tragove o naselju.
Prema legendi, Hum su sagradili divovi od kamenja preostalog nakon izgradnje gradova u dolini rijeke Mirne. Iako je riječ o narodnoj predaji, povijesni zapisi o ovom istarskom naselju sežu daleko u prošlost. Hum se prvi put spominje 1102. godine pod imenom Cholm ili Castrum Cholm.
Naselje se razvilo unutar obrambenih zidina koje i danas definiraju njegove granice, budući da se izvan njih kroz stoljeća gotovo nije gradilo. U srednjem vijeku unutar zidina nalazio se kaštel, koji se povezuje s grofom Ulrichom I. U 16. stoljeću Hum je dodatno utvrđen, a 1552. godine uz gradsku ložu sagrađeni su zvonik i stražarnica.
Život unutar srednjovjekovnih zidina
U tekstu se govori i o kulturnoj baštini mjesta.
“Hum je vrlo malo naselje s dvije kratke popločane ulice unutar povijesnih zidina, koje se proteže na otprilike stotinjak metara duljine”, piše Mirror.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“U mjestu i njegovoj okolici nalaze se glagoljski spomenici koji upućuju na dugu tradiciju hrvatske pismenosti na tom području. Posebnu povijesnu vrijednost imaju romaničke freske u Kapeli svetog Jeronima. Kod Huma završava Aleja glagoljaša, spomenička staza koja povezuje Roč i Hum te je posvećena glagoljici i njezinu značenju u hrvatskoj kulturnoj povijesti”, opisuju u članku.
Tradicija i okusi Istre
U tekstu se Mirror osvrće i na lokalne običaje koji se u Humu njeguju i danas. Posebno se ističe Dan Huma, koji se održava 11. lipnja, kada se bira župan na način koji se rijetko viđa u modernoj Europi. Suci tada svoje glasove urezuju u drveni štap, takozvani raboš, u povijesnoj vijećnici.
Osim povijesti i tradicije, Mirror spominje i gastronomsku ponudu ovog istarskog kraja. Nakon šetnje uskim kamenim ulicama, posjetitelji mogu kušati tradicionalna jela poput istarske maneštre, domaće tjestenine s mesnim umakom, ombola, kobasica i kiselog kupusa. Među desertima se izdvajaju kroštule, dok je cijelo područje poznato i po tartufima.
Posebnu pažnju privlači i biska, lokalna rakija od imele i ljekovitog bilja, za koju se, kako se navodi, vežu legende o receptu starom više od dvije tisuće godina. Mirror dodaje da se svake jeseni, u listopadu, u Humu održava i Festival rakije, na kojem posjetitelji mogu kušati proizvode lokalnih destilera.
Događaji
Mirror navodi i da je Hum domaćin manjih tematskih događanja. Među njima se izdvaja Festival industrijske konoplje, koji se održava u kolovozu, a tijekom kojeg posjetitelji mogu kušati različite proizvode od konoplje, uključujući ulje, brašno, sir i gin. Britanski list napominje kako je Hum slabije povezan javnim prijevozom te da je dolazak automobilom najpraktičnija opcija. Cjelodnevno parkiranje stoji tri eura, što posjetiteljima ostavlja dovoljno vremena za razgledavanje.
“Maleno je, ali ima poseban šarm”
Poseban dio teksta posvećen je i dojmovima posjetitelja. Jedan turist na TripAdvisoru opisao je Hum kao mjesto koje ostavlja snažan dojam, ističući kako ulazak kroz gradska vrata stvara osjećaj povratka u prošlost. “Maleno je, ali ima poseban šarm. Čini se kao da se ovdje stoljećima nije mnogo promijenilo”, naveo je, dodajući da je sama vožnja do Huma dio iskustva, iako na pojedinim dijelovima može biti zahtjevna.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
