Načelnik opštine Krupa na Uni Gojko Kličković, kojeg je za tu funkciju kandidovala Narodna partija Srpske Darka Banjca, zvanično je prešao u Pokret „Sigurna Srpska“. Dobrodošlicu mu je poželio predsjednik pokreta Draško Stanivuković.
„Želim da kažem da se radi o čovjeku koji ima tako veliko iskustvo i hvala mu na tome, hvala mu što to dijeli sa našom idejom Pokreta „Sigurna Srpska“. To znači da se radi o čovjeku koji je vodio Vladu u trenutku kada su Republikom Srpskom upravljali Karadžić i gospođa Plavšić i to su bila teška vremena, ali trebalo je imati snage u tom trenutku, iskustva, da preuzmete takvu odgovornost. Čovjek koji je imao ključnu ulogu u odbrani Republike Srpske, kao komandant, vojnik koji je upravljao kriznim štabovima i čovjek koji je zbog toga prošao golgotu pred Sudom BiH”, istakao je Stanivuković.
Kličković kaže da opština Krupa na Uni nema dovoljno resursa i mogućnosti da zadrži svoje stanovništvo, što je, kako navodi, jedan od razloga zbog kojih je odlučio da se priključi pokretu.
„Ovaj pokret daje prostor za jedno šire djelovanje i ja mogu za sebe reći da sam iskusan političar i u politici sam 50 godina, a i završio sam taj fakultet, pokret samo može da pravi čvrstu i jaku državu – nikakve partije“, kaže Kličković.
Pored toga što je, kako ističe, bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke, Kličkovićevom pristupanju Pokretu „Sigurna Srpska“, prethodio je niz pokušaja djelovanja u drugim političkim partijama.
„Pokušao sam sa profesorom Lukićem i još nekim saradnicima, da okupimo SDS, onaj što je otišao iz onog SDS-a, pa smo formirali Prvu SDS, međutim, kada se desilo da SDS u Sarajevu nije izvršila nikakve promjene, zadržala je stare ljude, koji su je i doveli do toga do čega je došla, SDS se lagano rasula”, izjavio je Kličković i istakao da se zahvaljuje tadašnjem predsjedniku Socijalističke partije Srpske Petru Đokiću.
Kličković, tada član SDS-a je bio prvi poslijeratni premijer RS-a koji je na poziciju izabran u maju 1996.
Kličković na ovu poziciju dolazi s pozicije predsjednika Štaba za prihvat i smještaj izbjeglica i raseljenih lica RS-a. U ratu je bio predsjednik kriznog štaba Krupe na Uni, te predsjednik ratnog predsjedništva ovog gradića i poslije rata je bio optužen za ratne zločine, no presuda Suda BiH je bila oslobađajuća.
Bio je blizak saradnik Miroslava Vještice, miljenika Radovana Karadžića (Kličković će se pojaviti i kao svjedok Karadžićeve odbrane u Haagu, op.a.) i u svom prvom posjetu Banjoj Luci, kao premijer, kazao je kako je došao da “lokalne političare spriječi da se susretnu s predstavnicima međunarodne zajednice”.
Jedna od stvari koje pamtimo, a vežu se za premijerstvo Kličkovića jeste to da je sastanke s Carlom Bildtom, tadašnjim visokim predstavnikom u BiH, započinjao, vjerovali ili ne, pitanjem: “Šta hoćeš?”…
Optužili su ga bili i da je iskoristio svoj službeni položaj tako što je odlukama oslobodio dizel gorivo od obaveze plaćanja carine, poreza na promet, akcize i taksi te da je zloupotrijebio položaj i krivotvorio dokument, a u vezi sa sredstvima Privredne banke Srpsko Sarajevo. Sjećamo ga se i po brojnim kamenima temeljcima za nikad sagrađene objekte i, kako su pisali mediji, “po tome što je budžet RS-a vozio u gepeku svog džipa”.
Gojko Kličković je po potjernici Interpola uhapšen u junu 2006. godine u Beogradu. U bjekstvu je bio od 1998. godine nakon što je uz kauciju pušten iz zatvora zbog optužbi da je za vrijeme premijerskog mandata u RS zloupotrijebio službeni položaj i krivotvorio dokument, a u vezi sa sredstvima Privredne banke Srpsko Sarajevo.
Kličković se nakon oslobađajuće presude za ratne zločine vratio u Krupu na Uni i 2012, nakon lokalnih izbora, postao načelnik Općine, prenosi RSA.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
