KUMROVEČKI Spomen dom boraca Narodnooslobodilačkog rata i omladine Jugoslavije u potrazi je za boljom budućnošću. Ruševno zdanje koje je oduvijek u državnom vlasništvu ponovno će na bubanj, najavio je nedavno Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“To je sjajan projekt, remek-djelo arhitekture u to vrijeme, u 70-ima kada je napravljen. Nažalost, danas je zapušten i nije u funkciji te je krajnje vrijeme da se spriječi njegovo daljnje propadanje. Mi ćemo se, nadam se, ove godine njime raspolagati u potpunosti i očekujemo da tijekom ožujka Vlada donese odluku o njegovoj prodaji,” prenijeli su Indexu ministrovu izjavu iz njegova ministarstva.
Ministar Bačić zapravo najavljuje peti po redu natječaj za zbrinjavanje nekorisne državne nekretnine.
Četiri neuspjela pokušaja
Proteklih godina kumrovečki Dom omladine i boraca “skoro” je bio prodan Termama Tuhelj, koje su za njega ponudile milijun eura i namjeravale ga preurediti u kongresni centar, potom kompaniji Ingra koja je imala investitora iz Saudijske Arabije, dok je država najavljivala i Hrvatski muzej filma. Turistička kompanija Lukšić grupa prema navodima je iskazivala interes za kupnju. I kineska poduzetnica Jiang Yu, koja je uplatila propalu kaparu za obližnju zgradu Političke škole, bila je prema nekim podacima zainteresirana za Spomen dom, koji je u svojoj posljednjoj inkarnaciji bio Znanstveno-studijski centar.
Već u ožujku bi Vlada, koja u državnim ruševinama prepoznaje strateške projekte, a na toj listi je i izgorjeli Vjesnik, mogla pokrenuti prodaju kako bi namaknula novac za punjenje proračuna.
“Kompleks bivšeg Spomen doma boraca NOB-a, kasnije Znanstvenog centra, uvršten je u nekretnine od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku Odlukom Vlade od 16. siječnja 2025. godine. Sam objekt je u dobrom stanju, no bit će ga potrebno obnoviti. Ističemo ujedno kako je objekt pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture i medija te prolazi postupak radi proglašenja pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrom. Prema važećem prostornom planu nekretnina se nalazi u građevinskom području gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene oznake T1 – Hotel,” kažu za Index u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Što je na prodaju, može se vidjeti i na YouTubeu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vlada još ne objavljuje koliko će tražiti za ostavštinu naslijeđenu od Saveza komunista Jugoslavije.
“Izrađena je procjena vrijednosti nekretnine koja je trenutno u postupku revizije. Slijedi donošenje Odluke o raspolaganju koju očekujemo tijekom mjeseca ožujka, a potom i raspisivanje javnog natječaja koji će biti otvoren najmanje šezdeset dana, a plan je dovršiti cjelokupno postupanje u prvoj polovini ove godine. Dakle, nekretninom će se raspolagati putem javnog natječaja koji će biti otvoren za sve zainteresirane potencijalne investitore,” rekli su nam u Bačićevu ministarstvu.
Kompleks Doma boraca NOR-a i omladine obuhvaća oko 6.500 kvadratnih metara prostora te osam hektara okoliša.
Arhitektonski biser iz 1974.
U knjizi “Spomenici graditeljstva općine Kumrovec” povjesničar Nenad Milčić, koji se bavi arhitektonskim nasljeđem Hrvatskog zagorja, piše: “U brijega što s južne strane prema kotlini zaklanja posljednji odsječak potoka Kladnika smješten je graditeljski kompleks Spomen doma”
“Pod službenim nazivom Spomen-dom boraca NOR-a i omladine Jugoslavije sagrađen je 1974., a bio je u funkciji do 1991. godine. U razdoblju od četvrt stoljeća ovdje je održano mnogo seminara, edukacijskih programa, sindikalnih skupova, niz zabavnih priredbi, a posjetilo ga je mnogo đačkih ekskurzija”, navodi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Značajan prostor kumrovečkom zdanju u knjizi “Spomenik Monument Database” pridaje i američki autor Donald Niebyl. Knjiga je izašla 2018. godine u izdanju londonske kuće “Fuel Publishing & Design”.
,Navode se detaljni opisi vrijedne arhitekture i spomenika iz socijalističkog razdoblja, a o Spomen domu kaže: “Početkom 1970-ih jugoslavensko vodstvo donijelo je niz odluka o pokretanju napora prema cilju transformacije Kumrovca u pravo središte političke misli i političkog obrazovanja u Jugoslaviji, budući da bi simbolika stvaranja takvog kulturnog središta upravo u Titovu rodnom gradu bila nepogrešiva.”
Zgradu otvorio Tito
Natječaj za projekt Spomen doma raspisan je 1972., a predsjednik Josip Broz Tito otvorio je zgradu u selu iz kojeg je potekao 29. studenog 1974. godine, na Dan Republike, tadašnji državni praznik.
Zgrada je izgrađena po projektu arhitekata Berislava Šerbetića i Ivana Filipčića, koji su dizajnirali i interijer objekta. Graditelj je bila tvrtka Interinženjering iz Zagreba i sagrađena je u roku od godinu dana.
Spomen dom boraca NOR-a i omladine smatran je arhitektonskim biserom te je dobio nagradu “Borbe”, dnevnog lista koji je smatran najprestižnijim u SFR Jugoslaviji. Sagrađen je od crvene cigle u obliku piramide, na čijem se vrhu spajaju tri odvojena objekta. U središtu je otvoreni amfiteatar. Stručnjaci ga smatraju uzorom modernističke arhitekture koja se u potpunosti spaja s krajolikom.
Prvo predavanje održao Kardelj
U hotelu je u počecima radila i politička škola, prvo predavanje održao je 1975. godine slovenski političar Edvard Kardelj, koji je svojim radom utjecao i na današnje hrvatske političare, no nastavne aktivnosti 1981. godine preseljene su u novoizgrađenu obližnju Političku školu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Spomen-domu nalazi se i nekoliko umjetničkih djela, poput tkanog murala Marijana Kockovića, dubrovačkog umjetnika specijaliziranog za tapiserije kojima su opremljeni brojni hoteli i javne zgrade.
U njemu su živjeli i vukovarski prognanici
Tijekom Domovinskog rata u hotel koji je bio sastavnica Spomen doma smješteni su prognanici iz Vukovara. Bilo ih je oko dvjesto, a posljednji su ga napustili nakon jedanaest godina.
U to vrijeme, 1997. godine, Spomen dom postao je, odlukom Vlade, Znanstveno-istraživački centar te je potpao u nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Od zamisli da se tamo održavaju kongresi i skupovi, neki i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, nije bilo ništa. Ipak, nekretnina je imala zaposlenike u okviru poduzeća “Kumrovec” koji su je održavali. Danas ih više nema i zgrada nije održavana.
Hotel, kongresni centar ili još jedna ruina?
Posljednji javni događaj koji su mediji tamo zabilježili dogodio se 2013. godine. Bila je to izvedba eksperimentalne glazbe.
Nakon više od pola stoljeća postojanja, Spomen dom boraca NOR-a i omladine pokušava udahnuti novi život kao hotel, kongresni centar ili atraktivni komercijalni objekt. Ne uspije li Vlada u petom pokušaju, kumrovečki objekt može se pridružiti brojnim strateškim objektima, utvrdama, kurijama i drugim ruinama kojih su prepuni zagorski bregi.
Preuzeto sa: www.index.hr
