Upravo zato se često naziva “tihim” problemom – godinama može napredovati bez jasnih i prepoznatljivih simptoma.
Hipertenzija nastaje kada je pritisak krvi na zidove arterija dugotrajno povećan.
Vremenom to opterećuje srce i oštećuje krvne sudove, čime raste rizik od srčanog i moždanog udara, bolesti bubrega, ali i problema s pamćenjem u kasnijoj dobi.
Suptilni znakovi koje ne treba ignorisati
Iako mnogi nemaju nikakve tegobe, postoje određeni signali koji mogu ukazivati na problem:
- učestale jutarnje glavobolje, posebno u potiljačnom dijelu
- osjećaj nestabilnosti ili lagane vrtoglavice
- zamagljen vid ili povremene smetnje pred očima
- ubrzano lupanje srca bez jasnog razloga
- kratak dah pri blagom naporu
- neobjašnjiv osjećaj iscrpljenosti
- povremeno krvarenje iz nosa
- nelagoda ili stezanje u grudima
Ovi simptomi su nespecifični i često se pripisuju stresu, umoru ili nedostatku sna, zbog čega ljudi rijetko posumnjaju na krvni pritisak.
Zašto su redovne kontrole važne?
U praksi se dešava da se povišen pritisak otkrije tek tokom rutinskog pregleda. Ponekad prvi pokazatelj budu promjene na srcu, bubrezima ili očima, a ne klasični simptomi.
Stručnjaci upozoravaju da bi mjerenje krvnog pritiska trebalo postati redovna navika, čak i kod osoba koje se osjećaju potpuno zdravo. Jednostavno mjerenje može spriječiti ozbiljne posljedice.
Šta se dešava ako se ne liječi?
Dugotrajno opterećenje tjera srce da radi snažnije nego što bi trebalo. Mišić srca se s vremenom zadebljava, arterije gube elastičnost, a povećava se rizik od začepljenja krvnih sudova.
To može dovesti do infarkta, moždanog udara, srčanog popuštanja, oštećenja bubrega i problema s koncentracijom i pamćenjem.
Zato je rana dijagnoza ključna. Kontrola pritiska, zdrava ishrana, fizička aktivnost i, po potrebi, terapija mogu značajno smanjiti rizik i očuvati zdravlje dugoročno.
Jer, iako ne boli – povišen krvni pritisak nikada ne treba shvatiti olako.
