Ako ste ove godine planirali kupiti novo računalo, pametni telefon ili igraću konzolu, pripremite se na šok. Globalno tržište elektronike nalazi se usred krize bez presedana koja prijeti urušavanjem profita, odgađanjem planova velikih korporacija i napuhavanjem cijena gotovo svega što u sebi ima čip. Od laptopa i pametnih telefona do automobila i podatkovnih centara, nestašica memorijskih čipova postaje sve gora, a glavni krivac je nezasitna glad industrije umjetne inteligencije. Dobrodošli u “RAMagedon”, novu stvarnost u kojoj tehnologija postaje osjetno skuplja.
Glad podatkovnih centara ispraznila je police
U središtu problema je astronomska utrka tehnoloških divova poput Alphabeta, Mete, Microsofta i OpenAI-ja u izgradnji podatkovnih centara koji mogu pokretati i trenirati algoritme umjetne inteligencije. Ovi divovi ulažu stotine milijardi dolara i doslovno gutaju sve veći dio globalne proizvodnje memorijskih čipova. Njihovi AI akceleratori, poput onih koje proizvodi Nvidia, dolaze s ogromnim količinama specijalizirane memorije, ostavljajući proizvođače potrošačke elektronike da se bore za mrvice koje preostanu.
Proizvođači čipova kao što su Samsung, Micron i SK Hynix preusmjerili su većinu svojih proizvodnih kapaciteta s proizvodnje standardne DRAM memorije, koja se koristi u gotovo svakom uređaju, na HBM (High-Bandwidth Memory), daleko profitabilniju memoriju ključnu za AI. Prema procjenama analitičke tvrtke TrendForce, memorija namijenjena umjetnoj inteligenciji ove će godine potrošiti čak 70 posto globalne proizvodnje, stvarajući strukturnu neravnotežu koja nije samo prolazna fluktuacija na tržištu.
Cijene su otišle parabolično
Posljedice su već vidljive i podsjećaju na hiperinflaciju. Prema pisanju LA Timesa, cijena jedne vrste DRAM memorije skočila je 75 posto samo od prosinca do siječnja, a neki proizvođači računala navode da su im dobavljači ispostavili ponude s cijenama i do 500 posto višim nego prije samo nekoliko mjeseci.
Kelt Reeves, vlasnik tvrtke Falcon Northwest koja 34 godine proizvodi vrhunska računala, posvjedočio je kako je zbog utrostručenja cijene memorije morao podići cijenu jednog od svojih popularnih modela s otprilike 5.800 na više od 7.000 dolara. U Seulu, nekoć užurbanom centru za sastavljanje računala, sada vlada sablasna tišina.
​- Zapravo je pametnije danas ne poslovati, jer će cijene sutra gotovo sigurno biti više, Osim ako se Steve Jobs ne digne iz mrtvih i proglasi da je AI samo balon, ovaj će se trend vjerojatno nastaviti još neko vrijeme – rekao je Suh Young-hwan, vlasnik triju trgovina računalnom opremom.
Udar na novčanike: Što to znači za kupce?
Za potrošače, sve ovo znači kraj ere jeftine i dostupne tehnologije. Analitičari predviđaju da bi cijene osobnih računala, tableta i pametnih telefona mogle porasti između deset i 20 posto do kraja godine. Memorija, koja je nekad činila zanemariv dio troška, sada zauzima i do 40 posto cijene proizvodnje nekih laptopa. Proizvođači poput Della, HP-a i Lenova već su signalizirali da su poskupljenja neizbježna.
Kriza je teško pogodila i industriju videoigara. Sony prema navodima razmatra odgodu izlaska svoje sljedeće PlayStation konzole za 2028. ili čak 2029. godinu, dok Nintendo razmišlja o podizanju cijene svoje nove konzole Switch 2. Osim viših cijena, potrošači bi se mogli suočiti i s takozvanom “shrinkflacijom”, praksom gdje proizvođači, kako bi zadržali prividno istu cijenu, u uređaje ugrađuju komponente slabijih specifikacija, poput manje radne memorije ili sporijih diskova.
Nema olakšanja na vidiku
Niz čelnika tehnološke industrije, od Tima Cooka iz Applea do Elona Muska iz Tesle, upozorava da je ovo tek početak. Cook je priznao da će nestašica smanjiti marže na iPhoneu, dok je Musk izjavio da će Tesla morati izgraditi vlastitu tvornicu čipova.
Stručnjaci se slažu da ovo nije kratkoročni problem. Predviđanja govore da bi neravnoteža ponude i potražnje mogla potrajati sve do 2027. ili 2028. godine, dok se ne izgrade novi proizvodni kapaciteti. Tim Archer, izvršni direktor tvrtke Lam Research, dobavljača opreme za proizvodnju čipova, sažeo je ozbiljnost situacije na jednoj konferenciji.
​- Stojimo na pragu nečega što je veće od svega s čime smo se dosad suočili. Ono što je pred nama do kraja ovog desetljeća, u smislu potražnje, nadmašit će sve druge izvore potražnje koje smo ikad vidjeli.
