SVAĐE nikada nisu ugodne, no rasprave s narcisoidnim osobama posebno su teške i iscrpljujuće. Narcisi su manipulativni i imaju izraženu želju za kontrolom, što svaki sukob pretvara u frustrirajuće iskustvo. Ipak, važno je napomenuti da neugodna interakcija ne znači nužno da je netko narcis.
Prema stručnjacima, tek 0,5 do 5% populacije uistinu ima narcistički poremećaj ličnosti. Mnogi ljudi mogu pokazivati narcističke osobine, poput egocentričnosti ili manjka empatije, a da nemaju dijagnosticiran poremećaj, piše HuffPost. Psihologinja Justine Grosso objašnjava kako je narcizam spektar koji se kreće od zdravog samopoštovanja do patološkog narcizma i narcističkog poremećaja ličnosti.
“Netko s patološkim narcističkim osobinama može ispunjavati neke, ali ne sve kriterije za narcistički poremećaj ličnosti”, kaže Grosso, navodeći osjećaj privilegiranosti, nedostatak empatije, želju za divljenjem, iskorištavanje drugih, aroganciju i grandioznost kao ključne značajke.
Suočavanje s ovim osobinama izazovno je u svakodnevnom životu, a postaje još teže kada je narcis ljut na vas. Terapeuti su otkrili koje fraze i taktike narcisi najčešće koriste u sukobima.
“Pretjeruješ”
Ovom frazom narcisi odbacuju vaše brige i osjećaje kako bi izbjegli preuzimanje odgovornosti. “Kada razgovarate s nekim s patološkim narcizmom ili narcističkim poremećajem ličnosti, oni mogu opetovano odbacivati, preusmjeravati ili poništavati vaše brige ili povrijeđene osjećaje kako bi izbjegli preuzimanje odgovornosti za svoj utjecaj na vas”, pojasnila je Grosso.
Izjave poput “preosjetljiv/a si” služe za kontrolu narativa i stvaranje dojma da ste vi problem, dodaje socijalna radnica Monica Cwynar. Cilj je da počnete sumnjati u sebe i povučete se.
“Nisam ja ljut, ti si”
Narcisi često koriste nesvjesni obrambeni mehanizam zvan projekcija. “Osobe s patološkim narcizmom ili narcističkim poremećajem ličnosti koriste nesvjesni obrambeni mehanizam zvan projekcija u kojem se odriču vlastitih emocija i vjeruju da pripadaju nekome drugome”, kaže Grosso. Primjerice, dok viču i govore uvredljive stvari, optužit će vas da ste vi ljuti. Grosso objašnjava da na taj način poriču vlastite ranjive osjećaje zbog toksičnog srama.
“Uvijek sam ja kriv/a za sve”
Bez obzira na to koliko su u krivu, narcisi sebe nikada ne vide kao krivce. Uvijek su žrtve. “Narcisi se često vide kao žrtve zbog svog duboko ukorijenjenog osjećaja povlaštenosti, krhkog samopoštovanja i nedostatka empatije za druge”, rekla je Cwynar. Reći će vam: “Ne mogu vjerovati da me ovako napadaš. Ja sam taj/ta koji/koja je uvijek kriv/a za sve” ili “Što god da učinim, nikad ti nije dovoljno dobro”. Prikazujući se kao žrtve, manipuliraju okolinom kako bi dobili pažnju, suosjećanje ili zadržali kontrolu, prebacujući krivnju na druge.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Ako me voliš…”
Manipulacija je klasičan alat narcisa u sukobu. Koriste snažne, ultimativne izjave kako bi dobili ono što žele. “Koristit će rečenice poput… ‘Ako me voliš, učinio/učinila bi to za mene… Ako to ne učiniš, možda ću se ozlijediti… Ako odeš odavde, onda me nikad nisi volio/voljela'”, objašnjava Cwynar. Takve izjave otežavaju suprotstavljanje i često vas natjeraju da popustite, vraćajući kontrolu u njihove ruke.
“Trebao/la bi znati…”
Narcisi često vjeruju da bi drugi trebali znati kako se osjećaju bez ikakve komunikacije. “Dok mnogi ljudi s poremećajima ličnosti i relacijskim traumama mogu vjerovati da bi im drugi trebali čitati misli, to je posebno izraženo kod osoba s narcističkim poremećajem ličnosti”, ističe Grosso. Izjava “Trebao/la si znati da sam ljut/a” stvara osjećaj da neprestano morate hodati po jajima. To kod druge osobe izaziva strah, krivnju i osjećaj obveze, čime narcis zadržava moć.
Nema pregovora ni kompromisa
U zdravim odnosima, svađe često vode do kompromisa. No, s narcisom to najčešće nije slučaj. “Obično nema pregovora jer su njihovi obrasci jednostavno toliko neugodni”, kaže Riaz. Njihov cilj nije pronaći rješenje, već pobijediti i kontrolirati situaciju. “Dakle, ako se ne slažu s vama, radi se o tome da oni mogu kontrolirati narativ, kontrolirati situaciju”, dodaje Cwynar.
Kako se zaštititi?
Ako ste u vezi s osobom koja koristi ovakve manipulativne taktike, ključno je brinuti se o sebi. Riaz preporučuje terapiju koja vam može pomoći da prepoznate štetne obrasce i odlučite što dalje. “Morate postaviti granice kako biste mogli održati zdravu vezu s tom osobom”, savjetuje Cwynar.
Važno je imati i sustav podrške – obitelj, prijatelje ili grupe podrške s kojima možete otvoreno razgovarati. Iako je ponekad najbolje rješenje prekinuti svaki kontakt, to nije uvijek moguće. “Dakle, ili možemo otići i prekinuti svaki kontakt, ili možemo imati vrlo jake granice i imati rijedak kontakt”, zaključuje Riaz.
Na kraju, briga o vlastitim fizičkim i emocionalnim potrebama je prioritet. “Razumijevanje ‘zašto’ iza zlostavljačkog ponašanja ne opravdava utjecaj i štetnu prirodu tog ponašanja na vaše blagostanje”, poručuje Grosso.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
