Na izborima 17 stranaka i više koalicija, politička neizvjesnost i dalje traje
Na Kosovu će se u nedjelju, 28. decembra, održati vanredni parlamentarni izbori, nakon gotovo deset mjeseci duboke institucionalne i političke krize, najteže od proglašenja nezavisnosti.
Zbog višemjesečnog zastoja u formiranju vlasti, Kosovo je izgubilo stotine miliona eura međunarodne pomoći, dok će samo izborni procesi održani ove godine državni budžet koštati oko 30 miliona eura.
Na izborima učestvuje ukupno 17 političkih stranaka, tri koalicije, dvije građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat. Među njima je i Pokret Vetëvendosje, koji nastupa u koaliciji s GUXO-om, Alternativom i Albanskom demokršćanskom strankom (PSHDK). Upravo je Vetëvendosje, predvođen Albin Kurti, na izborima u februaru osvojio najviše glasova, ali uprkos tome nije uspio formirati stabilnu parlamentarnu većinu.
Kurti je na vlasti više od pet godina, a na izborima 9. februara 2025. osvojio je oko 42 posto glasova, što mu je donijelo 56 od ukupno 120 zastupničkih mjesta u Skupštini. Time je postao prvi pobjednik izbora u historiji Kosova koji nije uspio osigurati parlamentarnu većinu. Njegovoj stranci, koja ima 48 zastupnika, nedostajalo je najmanje pet glasova, dok je protiv glasalo 52 zastupnika, a četiri suzdržana.
Proces izbora predsjednika Skupštine trajao je više od pola godine i uključivao više od 50 krugova glasanja, kao i odluke Ustavnog suda, da bi krajem augusta Dimal Basha konačno bio izabran za predsjednika Skupštine. Nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje Glauk Konjufca 19. novembra nije uspio osigurati podršku za formiranje nove vlade, predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisala je vanredne izbore.
Na izbore izlaze i brojne druge političke opcije, uključujući koaliciju „PAI – PDAK – LPB“, kao i bošnjačku koaliciju „VAKAT“, dok će Demokratska stranka Kosova, Demokratski savez Kosova, Savez za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa nastupiti samostalno. Samostalno na izbore izlazi i Srpska lista, najjača politička opcija kosovskih Srba, koju podržava zvanični Beograd.
Kosovo se godinama suočava s političkom nestabilnošću, ekonomskim poteškoćama i borbom za međunarodno priznanje. Prema zvaničnim podacima, stopa nezaposlenosti prelazi 25 posto, oko petine stanovništva živi ispod granice siromaštva, dok je zemlju u posljednjim godinama napustio veliki broj, uglavnom mladih ljudi. Zbog institucionalne krize Kosovo nije uspjelo usvojiti budžet za 2026. godinu, provesti ključne reforme niti zadržati subvencije Evropske unije u iznosu od oko 820 miliona eura.
Iako će Evropska unija krajem januara ukinuti kaznene mjere uvedene 2023. godine zbog tenzija na sjeveru Kosova, analitičari upozoravaju da izbori možda neće donijeti političku stabilnost. Prema procjenama, Pokret Samoopredjeljenje ponovo bi mogao osvojiti najviše glasova, ali bez dovoljne podrške za samostalno formiranje vlasti.
Preuzeto sa: crna-hronika.info
