Kako je živjeti u “najsretnijoj” zemlji svijeta? Prosječna plaća 3100, najam od 660 €

FINSKA je osmu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. A kako i ne bi bila?

Novinar Andrew Davies, koji piše za The Mail on Sunday, odlučio je na licu mjesta provjeriti što tu skandinavsku državu izdvaja od ostalih. Ispostavlja se da se finska sreća ne skriva u velikim riječima ni skupim obećanjima, već u stvarima koje su, barem na papiru, potpuno obične: dobroj hrani, sauni, prirodi – i osjećaju da društvo funkcionira.

Neočekivani gastronomski aduti

Iako bi Rudolfu to vjerojatno teško palo, prvi ozbiljniji “finski zalogaj” za mnoge počinje – sobom. Meso soba, često posluženo u umaku od crvenih bobica, može zvučati kao egzotika, ali zapravo je iznenađujuće ukusno i mekanije nego što biste očekivali.

U jednom helsinškom restoranu na to su posebno ponosni: sve što se ondje servira dolazi isključivo iz Finske. I to doslovno sve – od piva i vina od bobičastog voća do gljiva, divljači i mesa.

Na jelovniku se tako mogu naći odresci losa, burgeri od losa, fileti od divljači i, naravno, sob. Sve je često “podliveno” lokalnim voćem poput pasjeg trna (ona jarko narančasta bobica), čiji okus daje zanimljiv kontrast toj slatkastoj, zemljanoj aromi mesa. I teško se ne zapitati – kako to da se o finskoj kuhinji u svijetu ne govori više?

Pa u čemu je onda stvar?

Možda je upravo ta autentičnost dio odgovora. Finska već osam godina zaredom drži prvo mjesto na UN-ovu popisu najsretnijih država, ispred Danske, Švedske, Nizozemske i Kostarike. Već na aerodromu u Helsinkiju dočekuju vas natpisi: “Dobro došli na svoje sretno mjesto.”

Helsinki je, piše Davies, spoj modernog dizajna te pomalo stroge, ali impresivne povijesne arhitekture. Grad je pun vrhunskih restorana, među kojima se ističe legendarni Savoy – povijesno mjesto na osmom katu s pogledom koji ostavlja bez daha.

Sauna – finski nacionalni lijek protiv svega

Ali prava priča počinje kad dođe jesen: dani su kratki, temperatura pada ispod 10 stupnjeva, a sunce nestaje već sredinom poslijepodneva. Pa kako su onda Finci i dalje – sretni?

Odgovor je jednostavan: sauna.

Riječ “sauna” jedna je od rijetkih finskih riječi koje je cijeli svijet bez razmišljanja prihvatio. I nije čudo – u zemlji s nešto više od pet milijuna stanovnika postoji ih preko tri milijuna.

Najpoznatije mjesto u Helsinkiju je Loyly, sauna na obali gdje ljudi prvo “izbace stres” u vrućini, a onda se, kao da je najnormalnija stvar na svijetu, bace u hladno Baltičko more. Drvena zgrada sama po sebi izgleda kao arhitektonska skulptura, a časopis Time proglasio ju je jednim od 100 najvažnijih mjesta na svijetu.

Finska autorica Katja Pantzar fenomen objašnjava vrlo slikovito: “Sauna je križanac britanskog puba i crkve.” Ljudi sjede blizu jedni drugih, nema pretvaranja, nema uloga – i u toj pari, u polumraku, lakše se otvore, razgovaraju i postanu iskreniji. Sauna, ukratko, briše barijere.

Društvo “po mjeri čovjeka”

Osim sauna, Finska je zemlja koja se posjetitelju odmah učini ugodnom. Engleski se govori gotovo posvuda, što je, iskreno, veliko olakšanje kad shvatite da je finski pun višesložnih riječi koje izgledaju kao da su pisane nasumičnim udaranjem po tipkovnici.

Znakovi su na finskom, švedskom i engleskom, pa se gotovo ne možete izgubiti.

Javni prijevoz u Helsinkiju, s onim jarko obojenim tramvajima, čist je, siguran i nevjerojatno točan – toliko da bi mogao posramiti većinu europskih metropola.

I možda najvažnije: trećina grada je zelenilo. U praksi to znači da ste gotovo uvijek na svega par minuta hoda od parka, šume ili prirodnog kutka.

Moomini, dizajn i mentalitet

Kad se govori o finskim izvoznim proizvodima, uz saunu na vrhu liste su i Moomin trolovi, likovi koje je stvorila Tove Jansson. Ti simpatični likovi iz crtanog filma desetljećima su ljudima diljem svijeta simbol prijateljstva, doma i topline – baš kao što se, piše Davies, doživljava i sama Finska.

Povodom 80. obljetnice prve knjige o Moominima, u Muzeju arhitekture i dizajna u Helsinkiju otvorena je izložba koja slavi i finsku reputaciju zemlje s iznimno jakim osjećajem za estetiku. Finski dizajneri dali su svijetu sve – od kultnih stolica i narančastih škara do Marimekko uzoraka koji su praktički postali simbol nordijskog stila.

“Sretni smo jer sustav radi”

Profesor Frank Martela, autor knjiga o sreći, sve sažima u jednu rečenicu: “Mi smo sretni jer se društvo ovdje jednostavno bolje brine za ljude.” I to unatoč dugim zimama, mjesecima tame i, kako kaže, “simpatičnoj posvećenosti heavy metalu”.

A Finci imaju i humor: Martela se čak šali da bi možda bilo dobro da se malo spuste na listi – jer “biti najsretniji toliko puta počinje stvarati pritisak”.

Prosječna plaća i cijene nekretnina

Iako novinar u svom tekstu nije ulazio u ono što mnoge najviše zanima, koliko u Finskoj zapravo koštaju stanovi i najam, mi smo provjerili službene podatke i pogledali kako se cijene kreću posljednjih godinu dana.

U Finskoj su cijene nekretnina u posljednjih godinu dana uglavnom padale, osobito u segmentu obiteljskih kuća. Prema podacima finskog državnog zavoda za statistiku, cijene kuća pred kraj 2025. bile su čak 9,5 posto niže nego godinu ranije.

Istovremeno, tržište najma se stabiliziralo – najamnine za stanove bez državnih subvencija u istom razdoblju porasle su tek 0,1 posto, što praktički znači stagnaciju. Stručnjaci ističu da je u Helsinkiju rast najamnina posebno slab zbog velike ponude stanova.

Prosječna plaća u Finskoj iznosi oko 4184 eura bruto, što bi bilo približno oko 3100 eura neto, ovisno o osobnim odbicima i poreznim stopama, dok se jednosoban stan u Helsinkiju na slobodnom tržištu iznajmljuje za oko 22 eura po kvadratu – odnosno oko 660 eura za 30 kvadrata, bez režija.