Budućnost se više ne dizajnira u Silikonskoj dolini. Trenutno se najveća tehnološka revolucija na svijetu odigrava u Kini. Ova zemlja namjerava da u 2026. postane tehnološka supersila i to nije samo san, prenosi Tradeon.tv.
To više nije Kina koju vjerujete da poznajete. Zamislite robotizovane gradove i futurističke zgrade, koje kao da su se pojavile direktno iz naučnofantastičnih filmova.
Kina već dominira globalnim izvozom, ali je njihova tehnološka igra ono od čega „padaju vilice”, prenosi Evolvita.
Zemlja koja je nekada zaostajala za Zapadom u mnogim aspektima tehnologije, ekonomije i društvenog razvoja, danas važi za tehnološkog giganta, zemlju inovacija i izuzetnog ekonomskog rasta.
Od industrijalizacije do svemirskih istraživanja, Kina je prošla put od stagnacije do dominacije, a u nekim sektorima sada prednjači ispred Amerike i Evrope.
Nekada se mislilo da će Kina zauvijek zaostajati za Zapadom. Međutim, ova velika zemlja je danas sila koja ne samo da drži korak, već je u mnogim oblastima preuzela lidersku poziciju. Od naprednih željeznica do kvantnih kompjutera, Kina oblikuje budućnost svijeta brže nego što je iko mogao da zamisli.
Do kraja 20. vijeka, zapadne zemlje su imale razvijenu proizvodnju, dok je kineska industrija bila zasnovana na zastarjelim sovjetskim modelima iz 1950-ih. Njihovi proizvodi bili su poznati po niskom kvalitetu, a ekonomija je zavisila od poljoprivrede.
Danas, Kina ne samo da je postala „svjetska fabrika“, već dominira u mnogim granama industrije, uključujući elektroniku, mašinsku proizvodnju i vještačku inteligenciju. Vic kaže da su tri najčitanije riječi na svijetu: „Made in China”.
Nekada su kineske kompanije uglavnom kopirale zapadne tehnologije i proizvodile jeftine replike poznatih brendova, dok je silicijumska dolina bila neprikosnoveni lider u razvoju informacionih tehnologija. Danas su, međutim, kompanije kao Huavei, Tensent i Alibaba, postale svjetski predvodnici u oblastima vještačke inteligencije, internet mreža i kvantnih računara.
Nedavno je kineski startap DeepSeek izazvao potres na AI tržištu, razvijajući model koji može da parira američkim gigantima poput OpenAI, ali uz znatno niže troškove i manju potrošnju računske snage, piše Gardijan.
Do početka 2000-ih, Kina je uglavnom uvozila automobile ili ih sklapala po zapadnim licencama. Danas je situacija potpuno drugačija – Kina je postala najveći proizvođač električnih vozila na svijetu, a njeni brendovi, poput BYD-a, sada konkurišu Tesli.
Globalnim finansijama nekada su dominirale zapadne banke i berze. Šangajska berza danas je jedna od najmoćnijih na svijetu, a digitalna plaćanja poput Alipay-a i WeChat Pay-a daleko su ispred zapadnih alternativa u pogledu inovacija i efikasnosti.
Preuzeto sa: www.slobodna-bosna.ba
