Od kornatske tragedije i ‘splitske apokalipse’ do požara kod Omiša – najveće požarne katastrofe posljednjih desetljeća za sobom su ostavile mrtve ljude, hiljade izgorjelih hektara, porušene domove i nezaboravne prizore.
Jutro je osvanulo iznad Omiša preko crnih obronaka. Tamo gdje su prethodnog dana bile borove šume, makije, maslinici i kuće uz more, bilo je nagorjelog zemljišta, izgorjelih automobila, oštećenih kuća i prizora koji će dugo ostati u sjećanju stanovnika tog dijela Dalmacije. Počeo je veliki požar 13. avgusta 2026. oko 20:15 sati kod Lokve Rogoznice, praktički uz naseljeno mjesto. Jak vjetar za kratko vrijeme pretvorio ga je u ogromnu vatrenu frontu koja se tokom noći proširila prema Omišu.
ISTRAŽIVAO IH DECENJAMA
360°
CRNE NAJAVE Stručnjaci u Expressu: Evo zašto će Hrvatsku opustošiti požari
Hrvatski vatrogasni savez saopštio je jutros da se na terenu nalazi 286 vatrogasaca sa 93 vozila, snage koje su stigle iz nekoliko hrvatskih županija i četiri kanadera. Gorile su kuće u nizu naselja od Ivašnjaka i Starog Sela do Nemire, Stanića i Medića, a zbog opasnosti su evakuisani stanovnici i turisti. Glavni vatrogasni šef Slavko Tucaković nazvao ga je jednim od najtežih požara u povijesti Hrvatske.
Razmjere katastrofe postajale su jasnije tek pri prvom svjetlu. Prema jutarnjim podacima KBC-a Split, liječničku pomoć zatražilo je 36 osoba, njih 14 je hospitalizovano, a sedam osoba je u teškom stanju. Procjenjuje se da je izgorjelo između 900 i 1000 hektara, a zaostale su kuće, vozila i čamci.
Nažalost, Hrvatska je već viđala ovakva jutra. Od Kornata 2007. do katastrofalnih požara na Braču, u Splitu, šibenskom zaleđu i okolici Dubrovnika, nekoliko požara ostalo je trajno urezano u hrvatskom kolektivnom sjećanju.
Dan kada je Hrvatska izgubila 12 vatrogasaca
Ako jedan datum simbolizira sve opasnosti vatrogastva u Hrvatskoj, onda je to to 30. avgusta 2007 Na Velikom Kornatu tog dana gorjela je trava i nisko raslinje. U početku se intervencija nije činila kao događaj koji bi se mogao pretvoriti u nacionalnu tragediju. A onda se u požaru našla grupa od 13 vatrogasaca.
Dvanaest vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog poginulo je na Kornatu ili naknadno preminulo od posljedica teških opekotina. Jedini preživjeli je tada 23-godišnji Frane Lučić. Kornatska tragedija ostaje najveća mirnodopska tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva, a Hrvatska se svake godine 30. kolovoza prisjeća ljudi koji se s te intervencije nisu vratili kućama.
Kornati su također ostavili brojna pitanja. Godinama se rekonstruisalo šta se dešavalo u kobnim minutama, kako je izbio izuzetno jak požar i da li je život mogao da bude spašen. No, imena dvanaest vatrogasaca i činjenica da je naizgled rutinska intervencija završila katastrofom kakvu hrvatske vatrogasne postrojbe do sada nisu znale, ostala su iznad svih rasprava.
Split 2017: Noć koju su nazvali apokalipsom
Deset godina nakon Kornata, Dalmacija je ponovno pogledala u nebo koje je bilo potpuno crveno. 17. jula 2017 požar koji je krenuo iz okoline Tugara počeo se velikom brzinom približavati Splitu. Nevrijeme je širilo vatru po brdima i naseljima, a plamen se spuštao prema Žrnovnici, Srinjinima, Strožancu i Podstrani. U jednom trenutku više nije izgledalo kao da gori šuma izvan grada – izgledalo je kao da gori i sam Split.
Vatra je zahvatila prigradska naselja, približila se stambenim objektima i prešla preko područja deponije Karepovac. Nestalo je struje i vode, ljudi su sami branili svoje kuće, a uz profesionalne vatrogasce, na teren su izašli i vojska, Torcidaši i stotine građana sa lopatama, flašama vode i svime što su našli.
Prve procjene su bile oko više od 4.500 izgorjelih hektara. Izgorjele su kuće, gospodarski objekti, maslinici i šuma. Split je odbranjen, ali fotografije ogromnog vatrenog zida iznad grada postale su simbol ljeta 2017.
Taj požar u gradu ubrzo je dobio jednostavan nadimak – Splitska apokalipsa.
Brač 2011: Četiri hiljade hektara pretvoreno u pepeo
Šest godina prije splitskog požara Brač je gorio. Izbio je veliki požar 14. jula 2011 u predjelu Pustinja Blac, jednog od najimpresivnijih povijesnih i prirodnih lokaliteta na otoku. Vatra se potom proširila preko guste borove šume prema unutrašnjosti Brača i naseljima.
U prvim satima rečeno je da je zahvaćeno 2.300 hektara, ali vatra nije prestala. Konačna procjena je narasla na otprilike 4.000 hektara guste borove šume, trave i niskog rastinja. U jednom trenutku tokom noći na požarištu je bilo više od 250 vatrogasaca i preko 60 vozila. Vatrogasci su branili Milnu, Bobovišća na Moru, Ložišća i druga naselja, a dio mještana i turista je iz predostrožnosti evakuisan. Iz zraka su se smjenjivali kanaderi, Air Tractors i helikopteri, a vatra je ugašena iz mora.
Kada je nekoliko dana kasnije konačno ugašen, Brač je na nekim dijelovima bio neprepoznatljiv. Osim šume, stradali su i maslinici, vinogradi i voćnjaci, a požar koji je zahvatio otok od 14. do 18. srpnja opisan je kao najveći u Hrvatskoj u prethodnih deset godina.
Vodice, Zaton i Raslina 2022.: Vatra je ušla u kuće
Prizori iz okolice Šibenika 13. jul 2022 podsjetili su nas na Split pet godina ranije. Požar koji je izbio u zaleđu Vodica proširio se prema Zatonu i Raslini. Vatra više nije gorjela negdje daleko na brdu – ušla je između kuća. Stanovnici su izvlačili automobile, ljudi su pomagali vatrogascima, a dio stanovništva se pripremao za evakuaciju i morem.
Izgorjeli su stambeni i poslovni objekti, a jedan vatrogasac je lakše povrijeđen. HRT je tada objavio da je uništeno dvadesetak kuća. Kada se situacija konačno smirila, brojke su pokazale razmjere katastrofe: izgorjelo je oko 3.300 hektara trave, makije, šume i poljoprivrednog zemljišta. U završnoj fazi na terenu je bilo oko 350 vatrogasaca, uz vojsku, policiju, civilnu zaštitu i vazduhoplovstvo. Zbog razmjera štete Šibensko-kninska županija proglasila je veliku katastrofu za pogođeno područje. Na sreću, nije bilo poginulih.
Ljubač 2022: Požar u kojem je poginuo Goran Komlenac
Samo nekoliko sedmica kasnije dogodila se još jedna tragedija. Posljednjeg dana srpnja 2022. godine izbio je požar na području između Orašca i Ljupča kod Dubrovnika. Izgleda da je još jedna ljetna intervencija gašenja požara završila smrću 42-godišnji vatrogasac Goran Komlenc iz Orašca.
Komlenac je poginuo obavljajući svoju dužnost. Iza njega su ostali supruga i dvoje djece, a Dubrovnik je 2. kolovoza proglasio dan žalosti i spustio zastave na pola koplja. Policijskim uviđajem utvrđeno je da požar nije izazvan tehničkom greškom, već ljudskim faktorom.
Njegova smrt nas je još jednom podsjetila na ono što se lako zaboravi kada iz obezbjeđenja gledamo snimke kanadera i vatrenih frontova: iza svake intervencije stoje ljudi koji moraju ući upravo tamo gdje svi drugi pokušavaju pobjeći.
Dubrava kod Šibenika 2019.
U subotu 27. jul 2019 oko 13.38 sati zaprimljena je dojava o požaru kod Škugora, prema Južnoj Dubravi, u zaleđu Šibenika. Južni vjetar, koji je u naletima dostizao oko 40 kilometara na sat, brzo je rasplamsao vatru i proširio vatru prema naseljenim mjestima.
Obim mobilizacije pokazuje koliko je situacija postala ozbiljna. Istovremeno, iz zraka su djelovala četiri kanadera i tri Air Tractora, na teren je upućena Hrvatska vojska, a vatrogasci su se tokom cijele noći pripremali da brane kuće. Evakuisani su stanovnici pojedinih zaselaka na području Bilice.
Bio je to najveći požar u Hrvatskoj te protupožarne sezone, a gusti dim, borova šuma, dalekovodi i vjetar otežali su ga zaustavljanje. Požar u Dubravi ostao je još jedan primjer kako brzo nekoliko sati ljetnog vjetra može lokalnu intervenciju pretvoriti u operaciju u kojoj sudjeluju gotovo sve raspoložive snage.
Gračac 2022: Izbili su najveći požari u godini – u martu
Veliki hrvatski požari ne događaju se samo u julu i avgustu. 2022. godina pokazala je koliko rano može početi sezona požara. Tokom marta niz velikih požara zahvatio je kopnene dijelove Hrvatske, a posebno je stradalo područje općine Gračac.
Europski zajednički istraživački centar kasnije je utvrdio da se više od tri četvrtine ukupne štete od požara u Hrvatskoj 2022. dogodilo upravo u ožujku, te da su dva najveća hrvatska požara te godine bila na području Gračaca. Jedan od velikih požara izbio je 22. marta. U hrastovoj šumi gorjela je trava, nisko raslinje, lišće i granje, a vatra se proširila sjeverno od Gračaca sve do kuća u susjednoj Ličko-senjskoj županiji. U gašenju je morao biti uključen i kanader.
Gračac je tako postao upozorenje da više nije dovoljno razmišljati o ‘požarnoj sezoni’ samo u dva najtoplija mjeseca na Jadranu.
Pisak, Marušići i Mimice 2025: Ljudi ostaju bez svega
A onda, na gotovo istom području koje ponovo gori i ovog avgusta, stiglo je ljeto 2025. godine. 21. juna 2025 požar je zahvatio područje Piske, Marušića i Mimića istočno od Omiša. Zahvatilo je oko 300 hektara, ali su posledice bile mnogo teže nego što sama cifra može da pokaže.
U mjestu Marušići vatra se proširila između kuća. Stanovnici su kasnije pričali kako je za petnaest minuta nestalo ono što su gradili cijeli život. Gorili su automobili, bašte, maslinjaci i kuće, a neki dijelovi mjesta izgledali su kao da su prošli rat nakon što je prošla požarna fronta. Dan poslije HRT je objavio da gotovo da nema kuće u Marušićima koju nije barem dotaknuo požar. Policija je istražila požar kao namjerno izazvan te traga za osobom ili osobama koje su ga podmetnule.
Samo četrnaest mjeseci kasnije, žitelji omiškog kraja ponovo su gledali požar. Ovaj put još veći.
Pa ipak, vatra se uvijek vraćala.
