Theodor Herzl umro je 1904. godine od srčane bolesti, a smatra se utemeljiteljem cionističkog pokreta. U Izraelu je njegovo ime prisutno na brojnim spomenicima i institucijama, a brdo Herzl nosi njegovo ime.
Posmrtni ostaci bake i djeda Theodora Herzla, utemeljitelja cionističkog pokreta, ekshumirani su jučer iz grobnice u Beogradu kako bi idućih dana bili prevezeni u Izrael i ponovno pokopani na brdu Herzl u Jerusalemu.
Shimon i Rivka Herzl bit će pokopani uz grob svojeg unuka na državnoj ceremoniji koja će se održati 5. augusta, tačno 77 godina nakon što su 1949. godine iz Beča u Jerusalem preneseni i ponovno pokopani Herzlovi posmrtni ostaci.
Theodor Herzl umro je 1904. godine od srčane bolesti, a smatra se utemeljiteljem cionističkog pokreta. U Izraelu je njegovo ime prisutno na brojnim spomenicima i institucijama, a brdo Herzl nosi njegovo ime.
Cionizam je politički i nacionalni pokret nastao krajem 19. stoljeća s ciljem stvaranja židovske države u povijesnoj zemlji Izrael, tada dijelu Osmanskog Carstva, kao odgovora na progon i antisemitizam kojima su bili izloženi Židovi.
Ekshumacija je provedena nakon višegodišnjih pregovora i u skladu sa srpskim zakonskim i vjerskim propisima. Nazočili su joj predstavnici Svjetske cionističke organizacije (WZO), izraelskog ministarstva vanjskih poslova i organizacije ZAKA, specijalizirane za hitne intervencije i identifikaciju žrtava. Posmrtni ostaci potom su položeni u posebno pripremljene lijesove za prijevoz u Izrael.
Inicijativu za prijenos posmrtnih ostataka predvodio je predsjednik Svjetske cionističke organizacije Yaakov Hagoel u suradnji sa srpskim vlastima i lokalnom židovskom zajednicom.
Zatvaranje kruga
Hagoel je dogovor o ekshumaciji osigurao uz pomoć predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović tokom njezina posjeta brdu Herzl 2021. godine, koji je organizirao WZO. Iako je diplomatski dogovor postignut prije nekoliko godina, prijenos je u sljedećih četiri godine više puta odgađan zbog sigurnosnih okolnosti u regiji i logističkih poteškoća.
Hagoel je saopćio da povratak Herzlovih bake i djeda u Izrael “zatvara povijesni krug”. “Herzlov djed i baka napokon dolaze počivati u zemlji, uz svojeg unuka, u srcu Jerusalema”, naglasio je.
Dopredsjednik WZO-a Yizhar Hess izjavio je da se ovim činom ispunjava Herzlova želja da on i njegova obitelj budu pokopani u Izraelu. Dodao je da su baka i djed “odigrali važnu ulogu u Herzlovu djetinjstvu i oblikovanju njegove cionističke misli”.
Shimon Herzl bio je ugledni član židovske zajednice u Zemunu te je obnašao počasne dužnosti u tamošnjoj zajednici. Bio je blizak rabinu Jehudi Alkalaju, jednom od preteča cionizma, čije su ideje snažno utjecale na nastanak pokreta.
Vjeruje se da su upravo Shimon i Rivka svojim idejama i odgojem snažno utjecali na Herzlovo rano zanimanje za cionizam te pomogli oblikovati razmišljanja iz kojih je kasnije nastao pokret koji je osnovao 1897. godine, tada pod nazivom Cionistička organizacija, današnja Svjetska cionistička organizacija.
Cionizam je jevrejski nacionalistički pokret čiji je temeljni cilj stvaranje i očuvanje jevrejske države u Palestini, drevnoj “zemlji Izrael”. Iako je kao politički pokret nastao u Evropi krajem 19. stoljeća, on predstavlja kontinuitet historijske i religijske vezanosti Jevreja za ovu regiju.
U 19. stoljeću, uprkos pokušajima asimilacije kroz pokret “Haskala”, rastući antisemitizam i carski pogromi u istočnoj Evropi uvjerili su mnoge Jevreje da im je potreban vlastiti dom. Ključni politički zaokret donio je Theodor Herzl, austrijski novinar koji je 1897. u Baselu sazvao prvi Cionistički kongres. Herzlov stav bio je jasan: ako su Jevreji prisiljeni da budu nacija, siguran život mogu ostvariti samo na vlastitoj teritoriji, osiguranoj međunarodnim pravom. Iako je britanska vlada 1903. nudila teritoriju u Ugandi, cionisti su ostali nepokolebljivi u želji za povratkom u Palestinu.
Nakon neuspjele Ruske revolucije 1905. godine, valovi jevrejskih doseljenika počeli su naseljavati Palestinu, formirajući kibuce – poljoprivredne zajednice koje su postale kičma radničkog cionizma i buduće izraelske ljevice.
Enciklopedijski izvori kažu da je političku prekretnicu donio Prvi svjetski rat. Pod vodstvom Chaima Weizmanna i Nahuma Sokolowa, cionisti su 1917. osigurali Balfourovu deklaraciju, kojom je Velika Britanija obećala podršku stvaranju jevrejskog doma u Palestini. U međuvremenu, Ze’ev Jabotinsky postavio je temelje revizionističkog cionizma (preteče današnje desnice), zagovarajući oružanu samoodbranu, što je dovelo do formiranja Hagane, jezgra buduće izraelske vojske.
Protjerivanje Palestinaca
Međutim, rast jevrejske populacije izazvao je strah i otpor arapskog stanovništva. Nakon velikih arapskih pobuna kasnih 1930-ih, Britanija je ograničila useljavanje Jevreja, što je dovelo do nasilnog otpora radikalnih cionističkih grupa.
Užas Holokausta presudno je utjecao na svjetsko javno mnijenje i potrebu Jevreja za utočištem. Ujedinjene nacije su 1947. predložile podjelu Palestine na arapsku i jevrejsku državu. Proglašenje Države Izrael 14. maja 1948. odmah je izazvalo rat sa susjednim arapskim zemljama, iz kojeg je Izrael izašao kao pobjednik s teritorijom većom od predviđene.
Ovaj period obilježile su masovne migracije: oko 800.000 Arapa je protjerano (događaj poznat kao Nakba ili katastrofa), dok je Izrael istovremeno primio oko 850.000 Jevreja protjeranih iz arapskih zemalja.
Pola stoljeća nakon prvog kongresa, cionizam je ostvario cilj, ali se nova država našla u “neprijateljskom okruženju”. Ipak, prekretnice su postignute mirovnim sporazumima s Egiptom (1979) i Jordanom (1994), te Sporazumom iz Osla (1993) s PLO-om. Proces normalizacije nastavljen je 2020. Abrahamovim sporazumima s nekoliko arapskih država.
Cionizam i jevrejska država kao rezultat imaju rašireno nasilje nad Palestincima, razaranje, masovna ubistva i protjerivanja Palestinaca sa njihove zmelje i na kraju genocid u Gazi.
(TBT)
The post POSAO DOGOVORILA ŽELJKA CVIJANOVIĆ: Posmrtni ostaci djeda i bake utemeljitelja cionizma Theodora Herzla iz Beograda sele u Jerusalem appeared first on The Bosnia Times.
Preuzeto sa: thebosniatimes.ba
