Osnivač i izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg pokušava uvjeriti investitore u svoje predviđanje budućnosti u kojoj će milijarde ljudi unutar idućih pet godina imati vlastite osobne AI agente. Njegova ambiciozna prognoza pozicionira autonomnu, ciljno orijentiranu umjetnu inteligenciju kao sljedeći veliki tehnološki val i naglašava Metin golemi strateški zaokret, potkrijepljen zapanjujućim financijskim ulaganjima.
Zuckerberg je svoju viziju iznio tijekom nedavnog poziva o kvartalnoj zaradi, gdje je naglasio kako će ti agenti postati temelj za sljedeći val proizvoda i prihoda tvrtke.
​- Mislim da je iznimno mala vjerojatnost ako gledate pet godina unaprijed – ili koje god razdoblje želite – da nećete imati milijarde ljudi s osobnim agentom koji razumije vaše ciljeve i radi u vaše ime 24/7 kako bi ih ostvario u bilo kojem području do kojeg vam je stalo – rekao je Zuckerberg.
Dodao je kako vidi da će ljudi koristiti ove agente za pomoć u upravljanju osobnim financijama, zdravljem, međuljudskim odnosima, pa čak i vođenjem kućanstva. Prema njemu, platforme poput WhatsAppa postat će ključne za interakciju s više različitih AI agenata.
Ogromna ulaganja unatoč skepticizmu investitora
Ova najava dolazi u trenutku dok Meta ulaže milijarde u AI infrastrukturu, što je izazvalo zabrinutost na tržištu. Vrijednost dionica Mete pala je za gotovo deset posto nakon objave poslovnih rezultata. Slobodni novčani tok tvrtke zabilježio je dramatičan pad od 91 posto u drugom tromjesečju, spustivši se na 784 milijuna dolara s 8,55 milijardi dolara iz istog razdoblja prošle godine, što je velikim dijelom posljedica masivnih ulaganja u AI.
Osim toga, Metin odjel Reality Labs, odgovoran za razvoj AR naočala i VR uređaja, u ovom je tromjesečju zabilježio gubitak od oko 4,6 milijardi dolara, što je u skladu s gubicima koje odjel bilježi svakog kvartala od 2021. godine. Ukupni gubici sada su se popeli na otprilike 88 milijardi dolara. Unatoč tome, potrošnja na AI vjerojatno će se dodatno povećati. Tvrtka je nedavno s BlackRockom najavila partnerstvo za izgradnju podatkovnog centra u Teksasu vrijednog 14 milijardi dolara.
Što su zapravo AI agenti?
Metin prodor u osobne AI agente dio je šireg industrijskog pomaka od konverzacijske prema takozvanoj “agentivnoj” umjetnoj inteligenciji – sustavima koji mogu autonomno obavljati složene zadatke u više koraka. Za razliku od današnjih chatbota koji uglavnom odgovaraju na pitanja, agenti su dizajnirani da djeluju u ime korisnika, primjerice organizirajući rasporede, provodeći istraživanja ili upravljajući drugim digitalnim uslugama bez stalnog nadzora.
Ovaj trend preoblikuje konkurentski krajolik, a veliki igrači poput Googlea, OpenAI-ja i Anthropica također ulažu velika sredstva u razvoj sposobnijih i autonomnijih AI sustava. Tržište za AI agente, prema nekim projekcijama, moglo bi narasti sa 7,8 milijardi dolara u 2025. na čak 52,6 milijardi dolara do 2030. godine.
Meta nije usamljena u postavljanju visokih očekivanja. Google je naglasio prilagođene AI agente kao ključnu novu značajku u redizajnu svoje tražilice, što je izazvalo negodovanje dijela korisnika koji su se osjećali preplavljenima AI rezultatima. U međuvremenu, broj pretplata na Anthropicov model Claude naglo je porastao, ponajviše zahvaljujući njegovom agentivnom asistentu za kodiranje Claude Code, koji je postao popularan među inženjerima.
Put do masovnog prihvaćanja pun je prepreka
Iako koncept digitalnog asistenta nije nov – seže još od PDA uređaja iz osamdesetih i devedesetih te kasnije Siri – vizija istinski proaktivnog i autonomnog agenta ostala je uglavnom u domeni znanstvene fantastike. Postizanje Zuckerbergove vizije o milijardama korisnika suočava se sa značajnim preprekama.
Glavni izazov predstavljaju povjerenje i sigurnost. Iako su alati poput ChatGPT-a brzo usvojeni, povjerenje korisnika u autonomne agente koji bi samostalno donosili odluke i poduzimali radnje ostaje nisko. Jedno istraživanje pokazalo je da se čak 76 posto potrošača ne bi osjećalo ugodno s idejom da AI agent obavlja kupovinu u njihovo ime. Uz to, postoje i tehnološka ograničenja, jer se današnji agenti još uvijek bore s dvosmislenošću, složenim zadacima i povremenim “halucinacijama” ili greškama. Integracija ovih sustava s postojećim aplikacijama i uslugama također predstavlja ogroman tehnički izazov. Naposljetku, tu su i kulturološke barijere te strahovi od gubitka radnih mjesta i etičkih implikacija raširene autonomne umjetne inteligencije.
Zuckerberg vjeruje da će prodaja inteligencije donijeti značajno veće marže od izravne prodaje računalne snage. Dosad su Metini poslovni agenti, uvedeni globalno na WhatsAppu i Messengeru, privukli više od milijun tvrtki. No, pridobiti obične potrošače bit će znatno teže, a put do “milijardi” korisnika mora negdje početi.
Preuzeto sa: www.24sata.hr
