Poluvodički div Nvidia prema navodima pregovara s tvrtkom OpenAI o pružanju financijskih garancija za golemi podatkovni centar u Ohiu. Dogovor vrijedan 250 milijardi dolara, o kojem su izvijestili svjetski mediji, pomogao bi vlasniku ChatGPT-ja da unajmi projekt od 10 gigavata koji SB Energy, podružnica SoftBanka, gradi u Piketonu, oko 109 kilometara južno od Columbusa. Ukupni trošak projekta, uključujući čipove, mogao bi premašiti 500 milijardi dolara, što bi ga činilo najvećim podatkovnim centrom u povijesti.
Detalji megaprojekta u Ohiu
Očekuje se da će prva faza projekta, koja bi trebala biti dovršena 2028. godine, isporučivati čak 800 megavata električne energije, što je dovoljno za napajanje 640.000 domova. Izvor energije bit će postrojenje za prirodni plin, financirano kroz zasebni ugovor američke vlade i Japana vrijedan 33 milijarde dolara. Nvidijina garancija od 250 milijardi dolara pokriva najam centra i dug za izgradnju, ali ne i same čipove unutar njega, čija se vrijednost procjenjuje na dodatnih 350 milijardi dolara. Međutim, iz Nvidije, koju vodi Jensen Huang, poručili su da su u pregovorima i oko tog dijela financiranja. Takva je garancija ključna jer OpenAI nema kreditni rejting investicijskog ranga, pa bi mu podrška Nvidije omogućila znatno povoljnije uvjete financiranja.
Ovaj bi dogovor označio velik korak u infrastrukturnim ambicijama OpenAI-ja, koji je dosad unajmljivao usluge od drugih tehnoloških divova poput Amazona, Oraclea i Microsofta. Tvrtka koju vodi Sam Altman potpisala je potencijalni 20-godišnji najam prema kojem bi kontrolirala vlastitu opremu i plaćanje objekata. Centar u Ohiu, gdje će OpenAI dobiti prostor ako dogovor prođe, bit će javno-privatno partnerstvo u kojem je američko Ministarstvo energetike (DOE) dopustilo SoftBanku izgradnju najvećeg svjetskog AI podatkovnog centra na unajmljenom zemljištu. Ohio, sa 166 postojećih i 57 planiranih centara, četvrta je savezna država po broju operativnih podatkovnih centara u SAD-u, iza Virginije, Teksasa i Kalifornije.
Ambicije i zabrinutost zbog “kružnog financiranja”
Analitičari se pitaju mogu li se ovakve višemilijarderske obveze isplatiti startupu čija je vrijednost procijenjena na 852 milijarde dolara, a koji je neprofitabilan. Njegovi partneri – tvrtke koje osiguravaju podatkovne centre, čipove i procesorsku snagu – u studenom su imali čak 96 milijardi dolara duga. Kritičari poput Aleksandra Tomića, prodekana na Boston Collegeu, kažu da je ovaj dogovor najnoviji primjer kružnog financiranja u AI industriji koji zamagljuje sliku o tome što je stvarna tržišna potražnja.
​- Ono što se trenutno događa s OpenAI-jem i drugima jest da imaju potrebu za računalnom snagom, ali očito nemaju prihode ni financijsku sposobnost za kapitalne izdatke potrebne za podršku svojim aktivnostima – rekao je Tomić.
​- Nvidia uskače i osigurava dio sredstava kako bi oni mogli nastaviti kupovati Nvidijine čipove. Odakle dolazi potražnja za cijeli lanac ili odakle dolazi novac postaje stvarno velik problem – dodao je, uspoređujući situaciju s dot-com balonom iz 1999. godine.
​- Tvrtke bi se upuštale u poslove kružnog financiranja gdje bi u suštini kupovale jedna od druge i stvarale privid da postoji veća potražnja za njihovim uslugama nego što je zaista bilo. U nekom trenutku novac presuši. Drugim riječima, potražnja nije tako velika kao što se čini jer tvrtke kupuju jedna od druge, donekle koristeći vlastiti novac, umjesto da OpenAI ima ogromnu potražnju kupaca, pravilno je monetizira i zatim koristi novac kupaca za kupnju Nvidijinih čipova. Oni u suštini koriste Nvidijin novac za kupnju Nvidijinih čipova.
Drugačiji pogled i reakcija tržišta
Michael Monaghan, osnivač Founder's ETF-a, na situaciju gleda potpuno drugačije.
​- Kao i za mnoge stvari u životu, postoji negativan i pozitivan pogled, a to je nekako onaj negativan. Pozitivan pogled je da je ovo ekonomija. Uhvatili ste me baš dok sam uzimao kavu u svom kafiću, dakle ja kupujem nešto od njega. On bi onda mogao uzeti taj novac i uložiti ga u moj fond – rekao je Monaghan.
​- To nije nužno kružno financiranje. To je jednostavno ekonomija. Razumijem otpor, ali mislim da tu ima manje supstance.
Nakon objave vijesti, dionica Nvidije pala je 4,9 posto. Tomić kaže da to ukazuje na širi problem.
​- Ako je sve tako sjajno i ako sve ide punom parom naprijed u cijelom AI ekosustavu, zašto je ovakav dogovor uopće potreban? Mislim da je to ono što tržište čini nervoznim jer se postavlja pitanje: Zašto je ovo nužno? Zašto Nvidia pokušava na ovaj specifičan način potaknuti potražnju za svojim čipovima? – pita se Tomić.
Unatoč tome, dionica Nvidije općenito je u uzlaznom trendu. Od početka godine porasla je četiri posto, u posljednjih godinu dana 11 posto, a u posljednjih pet godina čak 908 posto.
Politički otpori sve su veći
Neovisno o financijskim aspektima, podatkovni centri diljem zemlje postali su politički vruća tema za kandidate s lijeva, desna i centra, što bi moglo stvoriti pritisak na buduće projekte. New York je prošlog tjedna postao prva američka država koja je službeno uvela jednogodišnji moratorij na izgradnju novih podatkovnih centara. U Teksasu je guverner Greg Abbott pozvao na zabranu njihove izgradnje u ruralnim područjima, dok demokrati predlažu ukidanje poreznih olakšica. Prema nedavnoj anketi Gallupa, 71 posto Amerikanaca protivi se izgradnji podatkovnih centara u svom području.
Monaghan ne smatra da će politički pritisak značajno usporiti industriju.
​- Ne znam postoji li značajan povijesni presedan za poništavanje nečeg tako velikog nakon što je dovršeno. U ovom konkretnom slučaju, ne mislim da postoji velik regulatorni rizik. Što se tiče opće upotrebe podatkovnih centara, ne vidim da će neka luditska verzija svijeta postati stvarni svjetonazor.
*uz korištenje AI-ja
Preuzeto sa: www.24sata.hr
